-Organizirani smo kao klasična obiteljska zadruga. Zajednički radimo na gospodarstvu, zajednički pravimo kuće, zajednički kupujemo mehanizaciju i aute. Po onoj narodnoj: „Složna braća kuću grade, kaže Antun Vrakić, otac četiri sina koji su ostali na gospodarstvu i bave se poljoprivredom.

U Slavoniji je, nažalost, sve manje obiteljskih gospodarstava poput ovog vrijednog i dobro organiziranog Željke i Antuna Vrakića koji se godinama uspješno bave poljoprivredom. Pomalo nevjerojatno zvuči – s njima su na gospodarstvu ostala sva četiri sina: Fabijan (17) učenik Srednje škole Matije Antuna Reljkovića iz Slavonskog Broda, Franjo (22), mehaničar poljoprivredne mehanizacije, Josip (28), tehničar poljoprivredne mehanizacije i Mato (32) električar. I dok mnogi mladi masovno odlaze sa sela i napuštaju svoje domove i obiteljska gospodarstva u potrazi za poslom i boljim i lakšim životom, braća Vrakić ostali su u Sičama i zajedno s roditeljima koji su im velika potpora, bave se poljoprivredom. Svaki od njih sada ima svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.

Zajednički obrađuju 400 ha

Zanimalo nas je kako je moguće raditi i opstati u poljoprivredi u vrijeme kada mnogi kukaju, tuže se na mnogobrojne probleme i teško opstaju. – Mi smo tipična obiteljska zadruga, dogovaramo se, radimo zajednički, u svemu surađujemo. Od roditelja sam naučio cijeniti zemlju i rad na njoj, to sam sa suprugom Željkom nastojao prenijeti i na svoje sinove koji su se od malih nogu zaljubili u poljoprivredu. Nadam se da će tako i ostati. Trenutačno zajedno obrađujemo oko 400 hektara zemlje na kojoj proizvodimo ratarske i nešto krmnih kultura, a prije dvije godine kupili smo farmu na kojoj se više od godinu dana bavimo govedarstvom u sustavu „krava-tele“, kaže glava obitelji Antun Vrakić i dodaje da su uspješno završili proljetnu sjetvu kukuruza na 240 hektara i lucerne na 6 hektara.

Svatko zna svoj posao

– U kampanjama sjetve svatko zna svoj posao, na dan sa našom modernom mehanizacijom možemo posijati 60 – 70 hektara. Jedan od nas priprema zemlju, drugi sije, treći kopa kanale i uređuje oranice. Najmlađi brat Fabijan više brine o farmi, a nekada nam i on pomogne, kaže Josip. Franjo uz to brine o mehanizaciji. Kaže imaju 8 traktora, tri kombajna, suvremene prskalice, sijaćice i sve ostale potrebne priključke. Na lijepo uređenom gospodarstvu uz obiteljsku kuću i mehaničarsku radionicu imaju i sušaru i silose i garaže. Na svakom koraku se osjeća velika briga o uređenosti prostora i čuvanju mehanizacije. Najstariji brat Mato kaže da se naveliko bavio poljoprivredom još kada je išao u srednju školu, a tako su mnoge tajne obrade i primjene vrhunske tehnologije od malih nogu svladavala i njegova braća. Zbog onoga što su učinili u poljoprivredi i kako rade, Vrakići su svojevremeno nominirani za jedno od deset najboljih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj. Antun Vrakić je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Brodsko-posavske županije i član Upravnog odbora HPK Hrvatske, ali i drugih asocijacija u kojima se godinama zauzima za rješavanje nagomilanih problema u poljoprivredi – od neriješenog statusa poljoprivrednog zemljišta do neracionalnosti u dodjeli potpora.

""

Potpora dokaznim proizvođačima

– Tvrdim da se naveliko zloupotrebljavaju novčane potpore u poljoprivredi. Mi u HPK procjenjujemo da se čak trećina potpora daje bez pokrića. Na to sam konkretnim primjerom i dokazima upozoravao najviše instance u državi, ali i dalje se velik novac daje onima koji nemaju prave proizvodnje. Na primjer, potiče se tisuće i tisuće hektara pašnjaka, a vlasnici tih površina nemaju ni grla stoke, tisuće i tisuće hektara sumnjivih trajnih nasada oraha u ekološkoj proizvodnji. Smatramo da potporu treba dati proizvođačima koji dokazano imaju dobru i organiziranu proizvodnju, kaže Vrakić, te koji ne siju i ne sade samo zbog poticaja. O problemima u poljoprivredi moglo bi se naširoko govoriti i pisati pa smo se na kraju ipak vratili pozitivnom primjeru obitelji Vrakić.

– Supruga i ja sa sinovima, a dva su već oženjena i imaju djecu, organizirani smo kao klasičan tip nekadašnje obiteljske zadruge. Zajednički radimo na gospodarstvu, zajednički pravimo kuće, zajednički kupujemo mehanizaciju i aute. Po onoj narodnoj: „Složna braća kuću grade“, kaže Antun Vrakić i dodaje da se samo uz puno rada i zalaganja, pametna i racionalna ulaganja, visoku tehnologiju i prinose u poljoprivredi mogu ostvarivati i dobri rezultati, poslovati bez kredita, ali i bez novca europskih fondova, i solidno živjeti od svoga rada.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje