Peticija „Spasimo pčele i farmer“ (“Save the bees and farmers”) još je jedna od inicijativa iz sektora nevladinih organizacija (NGO). Ona je potakla građane Europske unije da izraze svoj stav u cilju poboljšanja i osiguravanja održivog pristupa u proizvodnji hrane. Peticiju traži ukidanje 80% sintetičkih pesticida do 2030., a do 2035.g. ukidanje apsolutno svih sintetičkih pesticida, odnosno zabranu korištenja kemijskih sredstava za zaštitu bilja (SZB). Potpisalo je do kraja rujna oko milijun i dvjesto tisuća stanovnika EU. Time se postiglo da se o toj inicijativi treba raspravljati i na tijelima Europske unije.

Vrlo je važno da svaki građanin EU može iskazati svoj stav i aktivno sudjelovati u gospodarskom razvoju, navode iz Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ). No, ne slažu se s u potpunosti s ciljevima inicijative.

Kad govorimo o ovoj inicijativi, mišljenja smo da je EU novim strategijama “Farm to Fork” i “Biodiversity strategy” već uvelike dala odgovor i utrla smjer u postizanju zaključaka ove inicijative. Na razini svih zemalja članica provode se intenzivne rasprave i zakonodavne aktivnosti. Njima se nastoji ograničiti primjena sredstava za zaštitu bilja kao najvećeg i najvažnijeg segmenta unutar termina pesticidi. U RH već su napravljeni pomaci u ovom smjeru.

U iščekivanju smo objave novog Zakona o održivoj uporabi pesticida gdje je HDBZ i struka aktivno pridonijela mišljenjima i stavovima. Ako govorimo o poljoprivrednoj proizvodnji u kontekstu ovih inicijativa, mišljenja smo da poljoprivredna proizvodnja još nije spremna za ovako veliki zaokret. Poljoprivredni proizvođači i gospodarski subjekti trebati veliku podršku struke i nadležnih institucija. Govoreći samo o primjeni SZB već je je puno napravljeno prethodnom Direktivom 91/414/EEC. Nastavljeno je Uredbom 1107/2009, istaknula je prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić, predsjednica Hrvatskog društva biljne zaštite.

Danas slobodno možemo reći da su SZB najispitivanija skupina kemikalija. Vojske stručnjaka i znanstvenika u EU i na razini zemalja članica rade na procjeni njihovog rizika. sVE kako bi osigurali njihovu sigurnu primjenu i sigurnost za krajnjeg potrošača. Sljeđenjem mjerila predostrožnosti njihov broj se u EU značajno smanjuje svake godine, napominju iz HDBZ .

Uslijed sve većeg ukidanja aktivnih tvari svakodnevno se suočavamo s upitima poljoprivrednih proizvođača kako suzbiti određenu štetočinju. S tržišta nestaju SZB koja su im neophodna u poljoprivrednoj proizvodnji. Već prije šest godina na našem seminaru smo ukazivali na moguće probleme u proizvodnji uljane repice, vinove loze, šećerne repe, krumpira. Danas smo svjedoci da se to i događa. S obzirom da se pred nas postavljaju veliki izazovi, objavljeno je nekoliko procjena učinka novih inicijativa. Sve studije ukazuju da će se poljoprivredna proizvodnja smanjiti, troškovi proizvodnje hrane značajno porasti i utjecati na održivost produktivnosti poljoprivredne proizvodnje. Ovo samo ukazuje kako je neophodan angažman struke u kreiranju zakonodavnog okvira u ovom području te intenziviranje rada na implementaciji novih tehnologija, a osobito sve većoj potrebi edukacije poljoprivrednih proizvođača.

spasimo pčele
prof.dr.sc. Jasminka Igrc Barčić, predsjednica Hrvtaskog društva biljne zaštite

Veliki zaokret u poljoprivrednoj proizvodnji

Profesorica Igrc Barčić naglasila je da se zaokret u poljoprivrednoj proizvodnji, a osobito zaštiti bilja, događa vrlo brzo. U ovom trenutku možda najviše govori i očekuje od bioloških sredstava za zaštitu bilja. Vidljivo je da njihov broj polako raste u EU i u RH, no taj se rast mora intenzivirati, kao i raditi na intenzivnoj edukaciji proizvođača o njihovoj primjeni. Biološka zaštita bilja zahtjeva potpuno drugačiji pristup zaštiti kultura i veliko znanje onog tko je koristi.

Na tržištu raste broj biostimulatora i intenzivno se radi na preciznoj primjeni SZB. Razvijaju se nova informatička rješenja u senzorici, dijagnostici te primjeni. Područja u kojima se rade istraživanja u zaštiti bilja su nebrojena i svakako treba poticati istraživanje i razvoj novih ideja. I posljedično, najvažnije je omogućiti poljoprivrednim proizvođačima da im te tehnologije budu financijski dostupne, da imaju potrebnu stručnu podršku u njihovoj primjeni, a da istovremeno uz značajno veća ulaganja postignuti prinosi i dalje omoguće visoku produktivnost i egzistenciju proizvođača. Smjer nam je poprilično jasan. To je da moramo intenzivno pridonositi radu na razvoju rješenja te graditi povjerenje javnosti u struku, znanost, institucije i poljoprivredne proizvođače, kazala je prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić, predsjednica HDBZ.

Kakva su stajališta Udruge proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj (CROCPA) ?

Iz udruge CROCPA također naglašavaju da se Ugovorom o Europskoj uniji (UEU) osnažuje građanstvo Unije. Time se dodatno poboljšava demokratsko funkcioniranje Unije tako što se, među ostalim, predviđa da svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije putem europske građanske inicijative.

28.9.2021. je europsku građansku inicijativu „Save bees and farmers“ potpisalo milijun građana Europske unije. To ne obvezuje Europsku komisiju da uvaži prijedloge, ali će inicijativu trebati razmotriti. Zahtjevi inicijative su sljedeći:

1. Postupno ukidanje sredstava za zaštitu bilja (SZB). Upotrebu SZB treba postupno reducirati za 80 % do 2030 g. Do 2035. g. hrana u EU bi se trebala proizvoditi u potpunosti bez primjene sredstava za zaštitu bilja kemijskog podrijetla.

2. Uvođenje mjera za obnovu biološke raznolikosti. Prirodna staništa bi se trebala obnoviti, a poljoprivreda bi trebala postati vektor biološke raznolikosti.

3. Pružanje podrške poljoprivrednim proizvođačima. Poljoprivrednim proizvođačima bi trebalo osigurati potporu u postupnom prijelazu na agroekologiju. Trebalo bi podržati male, raznolike i održive farme. Zatim povećati površine pod ekološkim uzgojem i podržati istraživanja kojima bi se postigla proizvodnja hrane bez SZB i GMO-a (pesticide-free i GMO-free). Važno je napomenuti da je inicijativa pokrenuta prije nego je Europska komisija objavila smjernice Green Deal i FarmToFork. Tako su određeni zahtjevi inicijative (ne oni koji se konkretno odnose na % ciljeva) već sadržani u smjernicama Komisije.

Čekaju nas velike štete bez sredstava za zaštitu bilja

Prema procjenama FAO-a, štete u nasadima bi iznosile iznad 80 % ako se ne bi koristila SZB, naglašavaju iz udruge CROCPA.

-Zahtijevati da poljoprivredna proizvodnja bude rentabilna bez primjene SZB bi značilo negirati činjenicu postojanja prirodnih neprijatelja biljaka (štetnih kukaca, bolesti i korova). Ne podržavamo uvođenje obvezujućih % kod postizanja ciljeva iz nekoliko razloga. Poljoprivredna proizvodnja država članica EU se razlikuje u mnogim aspektima. Jedan od njih je i potrošnja pesticida. Hrvatska je u tom pogledu na samom začelju, a posjeduje i velika prirodna bogatstva – vodu, visoke kvalitete i dobrog stanja. Radije razgovarajmo o rješenjima. Industrija za zaštitu bilja ulaže veliko znanje i sredstva u pronalaženju najprihvatljivijih i dovoljno učinkovitih alata za borbu protiv štetočinja, istaknula je Irena Brajević iz udruge CROCPA.

Radi sve strožih regulatornih zahtjeva u pogledu registracije SZB (naročito u dijelu toksikologije i ekotoksikologije), današnja sredstva su ispitanija nego ikada ranije. Njihov je toksikološki profil znatno povoljniji i potrebna je značajno niža količina primjene u odnosu na prijašnja registrirana sredstva.

spasimo pčele
U zadnjih desetak godina se bilježi porast registracije aktivnih tvari biološkog podrijetla i industrija će nastaviti ulagati u takve molekule pojačanom dinamikom

Podržavamo uvođenje modernih tehnika i tehnologija (digitalizacija u poljoprivredi, primjenu dronova). Sve kako bi primjena SZB bila ciljana, sa što manje negativnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš. Napori industrije za zaštitu bilja u pogledu edukacije poljoprivrednih proizvođača u provođenju mjera odgovornog upravljanja SZB su prepoznati i od strane zakonodavca. Uvrštene su u Izvještaju NAP-a za postizanje ciljeva održive uporabe pesticida. Podržavamo i rado se uključujemo u sve rasprave o pesticidima čiji je temelj znanstveno i stručno utemeljen. Također i koje imaju za cilj obavijestiti javnost o utvrđenim i objektivnim činjenicama, poručuju iz udurge CROCPA

Sustav alarmiranja zemalja članica na nedopuštene tvari izvrsno funkcionira

Nedavni medijski natpisi o namirnicama u kojima je pronađeno prisustvo etilen-oksida su, razumljivo, izazvali veliki interes javnosti. Međutim, nismo često nailazili na stručne članke koji sveobuhvatno obrađuju temu, izuzev nekoliko svijetlih primjera.

U medijima se za etilen-oksid najčešće koristio izraz „pesticid. Zapravo se radi o aditivu E 410, točno određenog lota iz Turske, prema izjavi ministrice poljoprivrede, gđe. Marije Vučković sa Zege Vege festivala održanog u Zagrebu u rujnu 2021.g. Ako je u bilo kojoj fazi procesa proizvodnje prehrambenog proizvoda ušao aditiv iz točno određenog lota, proizvodi su se povlačili s tržišta, sukladno politici najviše razine zaštite zdravlja ljudi.

Nije dokazano da predstavljaju rizik, ali se ne može sto posto otkloniti rizik. Ovakva praksa je nastala kao posljedica koordiniranog i ujednačenog postupanja država članica EU. Sukladno pravilima RASFF sustava, zemlja članica ima pravo alarmirati ostale zemlje Unije ako postoji opravdana sumnja da određena namirnica ili tvar predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje ljudi. Upravo to je bio slučaj s etilen oksidom. Tragovi etilen oksida u finalnom proizvodu mogu i ne moraju biti nađeni. Svejedno su se povlačili s tržišta. Još jednom želimo napomenuti da javnost pogrešno povezuje etilen oksid s „pesticidom“, što je širi pojam koji obuhvaća sredstva za zaštitu bilja i biocidne pripravke, u ime CROCPA rekla je Irena Brajević, izvršna direktorica Udruge.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDigitalna poljoprivreda u fokusu transformacije poljoprivredne zajednice
Sljedeći članakUredba EU o proizvodima za gnojidbu – jeste li spremni?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.