Do 4. siječnja ove godine, na e-savjetovanju se nalazio prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Riječ je o zakonu koji je doživljavao niz promjena tijekom godina i čiji intenzitet se opravdano kritizira u hrvatskoj javnosti.
Prema dostupnim podacima, poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države je nešto više od 460 tisuća hektara, a odobrenim programima raspolaganja obuhvaćeno je približno 300 tisuća. Od donošenja Zakona u ožujku 2018.g. do sredine prosinca 2020.g. raspisano je 99 natječaja za zakup i prodaju od strane jedinica lokalne samouprave pri čemu su svi natječaji raspisani u posljednjih 15 mjeseci.
Hoće li promjene Zakona pojednostaviti proceduru i ubrzati raspisivanje natječaja? Možda, jer očekuju nas i novi lokalni izbori, pa je upitno koliko će trebati novim dužnosnicima u jedinicama lokalne samouprave da se pozabave ovim problemom.
Postojeće stanje
Trenutno važeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj 20/18,115/18 i 98/19) koji je prihvaćen od strane Hrvatskog sabora krajem veljače 2018. godine u primjeni je od 9. ožujka 2018. godine, ali je njegova primjena u svakodnevnoj praksi pokazala da postoje zapreke koje usporavaju proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
Tijekom primjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu uočeno je da treba pojednostaviti postupanje kojim se provodi raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, odnosno da je potrebno olakšati i učiniti ekonomičnijim postupak nadzora nad izvršavanjem obveza iz ugovora o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, te učiniti efikasnijim i ekonomičnijim postupke nadzora nad provedbom gospodarskih programa. Naime, dosadašnjim odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije se na adekvatan način u praksi mogao ostvariti cilj stvaranja dodatne vrijednosti u proizvodnji kao rezultata raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
Stoga se donošenjem predmetnoga Zakona namjerava postići učinkovita provedba postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a sve u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje, stvaranja veće dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, stavljanja u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i njegovog daljnjeg održavanja, omogućavanja da se obrađivanjem poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu utječe na razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora i osuvremeni život u ruralnim prostorima.
Cilj izrade i donošenja Zakona
Cilj izrade i donošenja navedenog Zakona sastoji se u smanjenju administrativnih zapreka kako bi se ubrzalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, povećanje produktivnosti i stvaranje dodane vrijednosti proizvodnje te bolja i učinkovitija kontrola korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta. Stoga se predloženim izmjenama omogućava da se Odlukom Vlade Republike Hrvatske poljoprivredno zemljište izdvoji iz šumskogospodarske osnove, nakon čega će Ministarstvo poljoprivrede raspisati javni natječaj za zakup predmetnog zemljišta čime će se stvoriti nove površine pogodne za poljoprivrednu proizvodnju.
Također se ovim zakonom predlaže elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta te izuzimanje županija iz navedenog postupka, čime bi se trebali stvoriti preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 1.875.000,00 kuna s PDV-om i to za potrebe uspostavljanja i razvoja informacijskog sustava za zaštitu i trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta te prateće aktivnosti. Naime, zbog mnogobrojnih primjedbi u svezi provedbe Zakona u praksi, u izradi prijedloga Zakona navedene izmjene potaknuo je i plan digitalizacije, te je izrađena dubinska dijagnostika čiji rezultati upućuju na nedovoljnu učinkovitost raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, kao i aktiviranje zemljišta koje je u šumskogospodarskoj osnovi, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište.
Propisuju se i kriteriji za odabir najpovoljnijih ponuditelja na natječaju za zakup, koji daju prednost dosadašnjim posjednicima koji se bave određenom vrstom proizvodnje, stočarima, odnosno ponuditeljima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom koja ostvaruje dodanu vrijednost, s tim da se propisuju i dodatni kriteriji, kojima se daje prednost mladim domicilnim nositeljima OPG-a.
Predloženim izmjenama propisuje se i kontrola provedbe Gospodarskih programa i odredbi ugovora od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (skraćeno: HAPIH) te praćenje financijskog učinka provedbe Gospodarskog programa od strane jedinice lokalne samouprave.
Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta brisane su odredbe koje se odnose na veličinu čestice koja može biti predmet prodaje te je za ostvarivanje prava prvenstva na natječaju za prodaju dodan kriterij graničnog zemljišta, a sve u svrhu okrupnjavanja. Propisano je da se na osobito vrijednom (P1) i vrijednom (P2) poljoprivrednom zemljištu ne može odlagati otpad koji nije porijeklom iz primarne poljoprivredne proizvodnje.
Postupak smanjenja administrativnih procedura
Sadašnje rješenje predviđa procedure koje od izrade prijedloga programa ili izmjena programa, javnog uvida, davanja prigovora, odluka o prigovorima, donošenja programa na predstavničkom tijelu, davanja mišljenja županije i ishođenja suglasnosti ministarstva traju u idealnim uvjetima 90 dana. Stoga, izmjene Zakona predviđaju ishođenje mišljenja županija za vrijeme, a ne nakon javnog uvida, skraćivanje roka za odlučivanje u prigovoru i skraćivanje roka za suglasnost ministarstva poljoprivrede pri čemu postupak treba trajati maksimalno 60 dana.
Stoga se u svezi s javnim natječajem, umjesto ishođenja mišljenja jedinica područne lokalne (regionalne) samouprave, predviđa imenovanje jednog člana županije u gradsko ili općinsko povjerenstvo, a propisuje se uvođenje i elektronskog sustava objave, prijave i obrade natječaja.
Osvrt na članak „Privatizacija državnog poljoprivrednog zemljišta – DA ili NE?“ koji je objavljen u broju 22/2020 Gospodarskog lista dao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Tugomir Majdak:
–Vezano za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, ono što je Vlada Andreja Plenkovića zacrtala kao cilj još 2016. godine, omogućeno je kroz Zakon iz 2018. te se provodi, a to je mogućnost prodaje do najviše 25% državnog poljoprivrednog zemljišta prema prioritetima za poljoprivrednike u Hrvatskoj. Ne mijenjamo smjer niti Izmjenama i dopunama Zakona već kvalitetnije definiramo pojedine odredbe.U međuvremenu smo kao država članica iskoristili mogućnost produženja moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima što nam je EU odobrila, ali moram naglasiti kako važeći Zakon definira pravo prvenstva prilikom prodaje u okviru kojih su hrvatski poljoprivrednici, s naglaskom na dosadašnje posjednike, domicilne OPG-ove te mlade poljoprivrednike, u definitivnom prioritetu, naglasio je Majdak.
Pravo prvenstva kod dodjele poljoprivrednog zemljišta
Važećim zakonom, u skladu s analizom osjetljivosti, negativnim trendovima i važnošću za razvoj cjelokupne poljoprivrede i hrvatskog sela, prioritizira se stočarstvo za dodjelu zemljišta. Međutim, određene odredbe poput obveze trogodišnjeg prebivališta ili sjedišta na području jedinica područne lokalne (regionalne) samouprave za ostvarivanje prioriteta stočarstva donijele su ograničenja tako da je u prvih 22 odobrena natječaja, odnosno odluke o odabiru najpovoljnijih ponuditelja tek nešto više od 13% odabrano po kriteriju nedostajućih hektara za uvjetna grla u posjedu.
Osim toga, određene kategorije visokovrijednog zemljišta pogodne su za razvoj biljne proizvodnje visoke vrijednosti te je potrebno predvidjeti jasnije mogućnost odlučivanja jedinica područne lokalne (regionalne) samouprave o pogodnosti takvog zemljišta za određene kulture. Nadalje, iz Hrvatske poljoprivredne komore Ministarstvo poljoprivrede je u više navrata dobilo zahtjev za uvažavanjem dosadašnjih posjednika poljoprivrednog zemljišta. Imajući u vidu strateške ciljeve hrvatske poljoprivrede, ovim prijedlogom predviđa se davanje prioriteta dosadašnjem posjedniku uz ispunjavanje sljedećih uvjeta: izvršenje gospodarskih programa, udio izravnih plaćanja najviše 30% u odnosu na prihode i primitke te ispunjavanje dodatnih uvjeta za prvenstvo poput izjednačavanja broja uvjetnih grla i hektara predviđenih zakonom, posjedovanje objekta za preradu ili sadnja voćnih vrsta, povrća, uspostavljanja sjemenarske ili rasadničke kulture u udjelu u odnosu na ukupne površine predviđene zakonom pri čemu se za posljednji uvjet daje prijelazni period od godinu dana od stupanja Zakona o poljoprivrednom zemljištu na snagu. Drugi prioritet imat će sektor stočarstva, pri čemu se više rangiraju stočari koji imaju rasplodni materijal. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, status mladih poljoprivrednika, domicilnost i dalje ostaju kriteriji prvenstva, međutim sukladno primijenjenoj metodologiji prelaze u horizontalne kriterije koji se primjenjuju u slučaju jednakih bodova na sektorskih kriterijima.
Aktiviranje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta
Prijedlogom navedenog Zakona, javni šumoposjednik (Hrvatske šume) izrađuje evidenciju zemljišta koje je u šumskogospodarskoj osnovi, a koje je u naravi zapušteno poljoprivredno zemljište, dostavlja evidenciju ministarstvu poljoprivrede na čiji prijedlog Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku o popisu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji se mogu privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Donošenjem odluke, zemljišta se izdvajaju iz šumskogospodarskog područja i daju na raspolaganje ministarstvu nakon čega se objavljuje natječaj.
Sadržaj i kontrola gospodarskih programa
Mehanizmi kontrole ispunjavanja gospodarskih programa dosad su se ograničavali na provođenje inspekcijskih nadzora od strane nadležnih inspekcija Državnog inspektorata. Prijedlogom Zakona predviđa se jasniji i veći angažman jedinica područne lokalne (regionalne) samouprave i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu uspostavljanjem procedura koje su slične uspostavljenim procedurama u natječajima za sredstva iz Programa ruralnog razvoja. Stoga će jedinice područne lokalne (regionalne) samouprave kontrolirati financijski učinak gospodarskih programa u čije obrasce se dodaju podaci o vrijednosti proizvodnje, tj. financijski iskazi, a HAPIH prema analizi rizika i uobičajenim metodama uzorkovanja provodi kontrole na terenu, pri čemu ostaje nadležnost inspekcija koja je i dosad bila predviđena.
Prijedlogom Zakona briše se odredba o maksimalnoj površini koja može negativno utjecati na funkcionalnost postojećih poljoprivrednih površina, s tim da brisanje navedene odredbe ne sprječava jedinice područne lokalne (regionalne) samouprave da odrede maksimalne površine sukladno svojoj razvojnoj strategiji, karakteristikama proizvodnje i zemljišta na svom području uz obvezu poštivanja definicije proizvodno-tehničke cjeline.
Jedinice lokalne samouprave koje izvršavaju zakonom predviđene obveze i osiguraju rast ukupne ekonomske veličine poljoprivrednih gospodarstava na svom području, ostvarivat će dodatne bodove na natječajima za lokalnu infrastrukturu iz programa kojima upravlja Ministarstvo poljoprivrede.
