Okrugli stol ,,Aktualnosti i perspektive navodnjavanja poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskojʺ održan u Vukovaru krajem siječnja ove godine, okupio je u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Vukovar i Hrvatske udruge za navodnjavanje, više od šezdeset predstavnika iz Vukovarsko-srijemske i ostalih slavonskih županija. Ovaj hvalevrijedan skup na jednom mjestu okupio je stručnjake, znanstvenike, poljoprivrednike i predstavnike resornih ministarstava koji su razgovarali o trenutnim izazovima i perspektivi navodnjavanja poljoprivrednih površina.
Ciljevi ovog okruglog stola bili su razmjena informacija o trenutnom stanju navodnjavanja u poljoprivredi, razmatranje perspektiva i inovacija u području navodnjavanja poljoprivrednih površina, identifikacija ključnih izazova i problema vezanih uz navodnjavanje i suradnja svih dionika u rješavanju aktualne problematike i kreiranju modela i aktivnosti koji će biti na korist poljoprivrednim proizvođačima i pridonijeti održivosti poljoprivrede Republike Hrvatske, kao i osiguranju samodostatnosti u proizvodnji hrane.
Slavoniji i Baranji prijeti opustinjavanje!
Nakon obraćanja predstavnika Ministarstava, Županije, Grada Vukovara i Hrvatske gospodarske komore, skup je otvorio predsjednik Hrvatske udruge za navodnjavanje, Vladimir Džaja, koji je istaknuo da je potreba za navodnjavanjem pokrenula udrugu, te da je udruživanje jedan od načina iskazati jasno stav proizvođača hrane o potrebi za vodom. Moderator ovog skupa, prof. dr. sc. Bojan Stipešević profesor s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, osvrnuo se na probleme koje donosi globalno zatopljenje i istaknuo da na području Slavonije i Baranje prijeti opustinjavanje i nedostatak vode u regularnim intervalima, a na koje smo do sada mogli računati i tome se moramo prilagoditi.
–Jedini način za opstanak proizvodnje je korištenje rijeka koje imamo kod nas, Savu, Dravu i Dunav i da tu vodu, koja bespovratno odlazi s naših prostora, prvo protjeramo kroz naše njive i tek onda potjeramo dalje. Mislim da bi s ovoga skupa svi trebali otići svjesni da nemamo dovoljno znanja o navodnjavanju općenito, naglasio je Stipešević.
Na temu navodnjavanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, njegovim prilikama i izazovima prezentaciju je održala pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Magdalena Parat, koja je istaknula da je na području Vukovarsko-srijemske županije, od plana navodnjavanja koji je donesen 2006. godine, aktivirano četiri sustava javnog navodnjavanja. To je nešto manje od dvije tisuće hektara koji su pokriveni sustavom javnog navodnjavanja, a u pripremi su još dva sustava.
–Važno je naglasiti da danas, kada je suša svakodnevno prisutna, bez sustava navodnjavanja nećemo moći ni u primarnoj proizvodnji, a u konačnici nećemo se moći baviti ni kulturama koje su nekako prepoznatljive za Hrvatsku, naglasila je pročelnica Parat.
Željka Gudelj Velaga, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju pri Ministarstvu poljoprivrede, navela je okupljenima brojne napore Ministarstva poljoprivrede i pridruženih agencija za projektne prilike i izazove oko navodnjavanja, ističući dosadašnje napore resornog ministarstva da privuče više EU sredstava za ovu namjenu.
Slab odaziv s terena
Miro Macan, načelnik Sektora voda, vodnog dobra, vodne politike i međunarodne suradnje pri Ministarstvuo gospodarstva i održivog razvoja i Marinko Galiot, voditelj Jedinice za provedbu nacionalnog programa navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama (Hrvatske vode), dali su detaljan pregled stanja radova i investicija, kao i planova za budućnost u gospodarenju vodama, no, istakli su ,,slab odaziv s terenaʺ uslijed čega su i oni svjesni, prevelikih cijena priključaka, koje bi, po njihovom mišljenju, budući korisnici morali platiti čim se nalaze u vodozahvatnoj zoni.
Marko Josipović, predstojnik Odjela za poljoprivrednu tehniku i melioracije Poljoprivrednog instituta Osijek, kao i Monika Marković s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, prezentirali su znanstveni aspekt navodnjavanja, uz isticanje kvalitete vode kojom se navodnjava kao ključnim faktorom dugogodišnje održivosti sustava natapanja. Za kraj prezentacija u panelu, svoje sustave za navodnjavanje predstavili su stručnjaci i praktičari u navodnjavanju Siniša Hrgović i Stjepan Zorić.
Hrgović je u svojoj prezentaciji istaknuo da je lokalna uprava i samouprava nakon dovođenja vode navodnjavanjem (sustav Kapinci-Vaška) preuzela na sebe teret otplate sustava, te da je nekoliko prvih ,,gratisʺ godina njemu i ostalim poljoprivrednicima itekako “dobro došlo”, jer su imali vremena za ovladavanje navodnjavanjem, ali i prijelazom na dohodovnije kulture, te da su sad u poziciji da županija može polako ,,prevaliti teret na njihova leđa, bez da pukne kičma!ʺ.
Nazočni su mogli kroz prezentirane materijale vidjeti da zbog klimatskih promjena navodnjavanje u poljoprivredi postaje potreba, ali i da je uz kvalitetno osmišljeno kombiniranje navodnjavanja, plodoreda i drugih agrotehničkih zahvata itekako isplativo i donosi primjetno povećanje prinosa.
Nakon izlaganja otvorena je i panel rasprava tijekom koje su poljoprivrednici i drugi nazočni poslovni subjekti imali priliku dobiti odgovore na svoja pitanja izravno od relevantnih sudionika Okruglog stola.
