Strategije energetskog razvoja Hrvatske

Najvažniji strateški dokument za razvoj projekata obnovljivih izvora energije (OIE) u RH je Strategija energetskog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN, br. 25/2020.). Strategija predstavlja korak prema ostvarenju vizije niskougljičnog gospodarstva i pruža širok spektar inicijativa energetske politike kojima će se ojačati sigurnost opskrbe energijom, postupno smanjivati gubici energije i povećati energetska učinkovitost, smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima te povećati domaća proizvodnja i uporaba obnovljivih izvora energije.

U strategiji je definirana dinamika tranzicije energetskog sektora u kojoj će se mijenjati dosadašnje tehnologije, uređaji, promet, potrošnja energije i drugi čimbenici. Na kraju razdoblja obuhvaćenog strategijom, energija će se proizvoditi, transportirati, prenositi, distribuirati i njome će se trgovati i upravljati na drukčiji način od dosadašnjeg, što podrazumijeva postupni prijelaz na decentralizirani, digitalizirani i niskougljični sustav.

Razvoj energetskog sektora usklađen je s globalnim zahtjevima u kontekstu ublažavanja klimatskih promjena. Strategija predstavlja doprinos RH globalnom ublažavanju klimatskih promjena, tj. globalnom smanjenju emisija ugljikovog dioksida („CO₂“) i drugih emisija stakleničkih plinova u skladu s međunarodnim obvezama.

Stoga su u strategiji definirani odgovarajući scenariji ostvarenja ciljeva za smanjenje emisija stakleničkih plinova i povećanje udjela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije. Ti se scenariji odnose na dva vremenska razdoblja: dugoročno – do 2050., u kojem strateške ciljeve postavljaju sektori, i kratkoročno – do 2030., u kojem je nužno provesti mjere koje će odrediti put prema ostvarenju tih ciljeva.

1. Scenarij 0 (S0), odnosno Scenarij razvoja uz primjenu postojećih mjera, a koji predstavlja kontinuitet sadašnje politike primjene postojećih mjera u promjenama energetskog sektora. b) Scenarij 1 (S1), odnosno Scenarij ubrzane energetske tranzicije. Prema ovom scenariju, očekuje se smanjenje emisija stakleničkih plinova za 38 % do 2030., i 74 % do 2050. u odnosu na 1990. godinu. Osim toga, u skladu sa scenarijem S1, očekuje se da će udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije dosegnuti 36,7 % do 2030., odnosno 65,6 % do 2050. godine. c) Scenarij 2 (S2), odnosno Scenarij umjerene energetske tranzicije. U skladu s ovim scenarijem, očekuje se smanjenje emisija stakleničkih plinova za oko 35 % do 2030., odnosno 64 % do 2050. u odnosu na 1990. godinu. Osim toga, prognozira se da će udio OIE-a u bruto neposrednoj potrošnji energije dosegnuti 36,6 % do 2030., odnosno 53,2 % do 2050. godine.

Dugoročno, energetski sustav će se znatno promijeniti u cilju smanjenja potrošnje fosilnih goriva i povećanja korištenja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Za energetsku tranziciju potrebna su znatna ulaganja na svim razinama energetskog sustava.

Prema scenariju S1, ukupna ulaganja iznose 461,7 milijardi kuna u razdoblju 2021. – 2050., što u prosjeku iznosi 15,4 milijarde kuna godišnje. Ulaganja u energetsku obnovu zgrada i izgradnju zgrada gotovo nulte energije procijenjena su na 239,5 milijardi kuna, što je 51,9 % ukupnih ulaganja. Dio ulaganja koji se odnosi na elektroenergetski sektor iznosi 121,8 milijardi kuna, odnosno 26,4 % od ukupnih ulaganja. Prema scenariju S2, ukupna ulaganja iznose 378,9 milijardi kuna u razdoblju 2021. – 2050., što u prosjeku iznosi 12,6 milijardi HRK godišnje. Ulaganja u energetsku obnovu zgrada i izgradnju zgrada gotovo nulte energije procijenjena su na 183,7 milijardi kuna, što je 48,5 % ukupnih ulaganja. Dio ulaganja koji se odnosi na elektroenergetski sektor iznosi 101 milijardu kuna, odnosno 26,7 % od ukupnih ulaganja.

Ostala ulaganja u oba scenarija odnose se na ulaganja u prometnu infrastrukturu, napredna biogoriva, toplinarstvo, sunčane toplinske sustave te ulaganja u infrastrukturu fosilnih goriva: plina i nafte i naftnih derivata. U prosincu 2019. Republika Hrvatska podnijela je Europskoj komisiji Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2012. do 2030. godine, u skladu sa zahtjevom iz Uredbe o upravljanju energetskom unijom.

Strategija niskougljičnog razvoja

Nacrt strategije niskougljičnog razvoja RH izrađen je tijekom 2017. godine, kad je predan na javnu raspravu, a odnosi se na sektore energetike, industrije, prometa, opće potrošnje, poljoprivrede, gospodarenja otpadom i korištenja zemljišta. Konačno je donošenje Strategije niskougljičnog razvoja odgođeno radi njezina usklađivanja sa Strategijom energetskog razvoja. U travnju 2021. godine Vlada RH odobrila je Prijedlog strategije niskougljičnog razvoja, a Hrvatski sabor ga je prihvatio početkom lipnja 2021. godine.

Izvor: Vodič za razvoj i provedbu projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje