Za države kao što je Hrvatska, kod kojih u poljoprivredi prevladava veliki broj malih proizvođača, iznimno je važno njihovo međusobno udruživanje kako bi kroz udruženja postali konkurentniji u poljoprivrednoj proizvodnji, imali olakšan pristup tržištu uz bolju pregovaračku poziciju, olakšan pristup informacijama uz mogućnost korištenja zajedničke mehanizacije unutar strojnih prstenova, dobivanje većih rabata zajedničkom kupovinom repromaterijala, mogućnost zajedničkog nabavljanja i korištenja skupe poljoprivredne opreme, skladišnih i prerađivačkih kapaciteta itd.
Međusobno udruživanje poljoprivrednih proizvođača definirano je Pravilnikom o proizvođačkim organizacijama i drugim oblicima udruženja primarnih poljoprivrednih proizvođača (NN 87/2020), kao i njegovim izmjenama i dopunama (NN 129/20; 45/22 i 54/22). Ovaj Pravilnik definira oblike udruživanja proizvođača, temeljna načela udruživanja kao i uvjete i način priznavanja proizvođačkih organizacija.
Što je to proizvođačka organizacija?
Prema definiciji Pravilnika proizvođačka organizacija je pravna osoba koja predstavlja osnovni oblik dobrovoljnog udruživanja proizvođača primarnog poljoprivrednog proizvoda nastala na inicijativu i kontrolirana od strane njezinih članova koji ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka značajnih za rad i poslovanje. Sastoji se od minimalno sedam članova proizvođača, neovisno o sektoru u kojem se traži priznavanje, a jedna od najznačajnijih djelatnosti joj je objedinjavanje ponude i stavljanje na tržište proizvoda vlastitih članova putem računa proizvođačke organizacije.
Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede trenutno u Hrvatskoj imamo 24 priznate proizvođačke organizacije, koje su zadovoljile sve uvjete da to i postanu (pravne osobe, osnovane na inicijativu proizvođača koji se bave poljoprivrednom djelatnošću, osnovali su je proizvođači registrirani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti u jednom od sektora navedenih u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 itd.). Radi se o sljedećim proizvođačkim organizacijama:
| Rbr. | Proizvođačka organizacija | Sektor | Datum priznavanja | Županija | ||
| 1 | Proizvođačka organizacija “Posavina i Moslavina” | Žitarice | 27.03.2017. | Sisačko-moslavačka | ||
| 3 | Poljoprivredna zadruga Međe | Žitarice | 18.09.2020. | Vukovarsko-srijemska | ||
| 4 | Terra granum d.o.o. | Žitarice | 18.08.2023. | Osječko-baranjska | ||
| 5 | Udruga mljekara Drava-Sava | Mlijeko i mliječni proizvodi | 11.04.2015. | Koprivničko križevačka | ||
| 6 | Mliječni put Hrvatske | Mlijeko i mliječni proizvodi | 24.06.2016. | Virovitičko-podravska | ||
| 7 | Udruga proizvođača mlijeka Međimurja | Mlijeko i mliječni proizvodi | 01.03.2018. | Međimurska | ||
| 8 | Poljoprivredna zadruga JabukaHR | Voće i povrće | 26.08.2015. | Grad Zagreb | ||
| 9 | Udruga Brezovica | Voće i povrće | 10.11.2017. | Grad zagreb | ||
| 10 | Vip Panonia d.o.o. | Voće i povrće | 02.10.2020. | Osječko-baranjska | ||
| 11 | Domaće voće d.o.o. | Voće i povrće | 06.04.2022. | Grad Zagreb | ||
| 12 | Natura Agro d.o.o. | Voće i povrće | 03.01.2023. | Koprivničko križevačka | ||
| 13 | Poljoprivredna zadruga Slavonski svinjogojac | Svinjetina | 04.04.2017. | Brodsko-posavska | ||
| 14 | Udruga Domaći brojlerski uzgajivači | Meso peradi | 11.07.2017. | Brodsko-posavska | ||
| 15 | Savez uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba | Govedine i teletine | 04.01.2017. | Grad Zagreb, Zagrebačka županija | ||
| 16 | Poljoprivredna zadruga Panonia Beef | Govedine i teletine | 24.04.2019. | Vukovarsko-srijemska | ||
| 17 | Poljoprivredna zadruga za uzgoj i tov goveda Baby beef | Govedine i teletine | 27.04.2020. | Osječko-baranjska | ||
| 18 | Poljoprivredna zadruga Trs | Vino | 16.04.2021. | Vukovarsko-srijemska | ||
| 19 | Agro – bela d.o.o. | Drugi proizvodi (krumpir) | 24.11.2020. | Međimurska | ||
| 20 | Agro – polje d.o.o. | Drugi proizvodi (krumpir) | 03.12.2020. | Međimurska | ||
| 21 | Agro – belica d.o.o. | Drugi proizvodi (krumpir) | 03.12.2020. | Međimurska | ||
| 22 | PZ Varaždinsko povrće | Drugi proizvodi (krumpir) | 08.03.2021. | Varaždinska | ||
| 23 | PZ Cvetek | Živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i sl., rezano cvijeće i ukrasno lišće | 16.02.2022. | Varaždinska | ||
| 24 | PCZ Varaždinski cvijet | Živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i sl., rezano cvijeće i ukrasno lišće | 23. 12.2022. | Varaždinska |
Sva ova udruženja nastoje svojim članovima osigurati ranije spomenute benefite međusobnog udruživanja uz povećanje konkurentnosti kao glavni motiv udruživanja.
Udruživanje putem zadruga
Drugi oblik međusobnog udruživanja poljoprivrednika je putem zadruga. Problem ovoga modela poslovnog udruživanja je što se još uvijek često percipira kao socijalistički model i relikt prošlosti, što svakako nije istina, jer se ovaj oblik poslovnog udruživanja u Hrvatskoj počeo primjenjivati krajem 19. stoljeća, a početkom 20. stoljeća na području današnje Hrvatske djelovalo je više od 1.500 zadruga s oko 250.000 zadrugara.
Zadruge su danas u svijetu priznati gospodarski subjekti koji omogućavaju olakšan pristup tržištu manjim proizvođačima, lakša zajednička ulaganja i organiziranje procesa proizvodnje kao i olakšan pristup potrebnim inputima u proizvodnji. Nažalost, interes za zadrugama u Hrvatskoj i dalje opada te prema podacima DZS-a imamo 3.367 registriranih zadruga od kojih je svega 673 aktivnih.
Zadruge su definirane Zakonom o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14, 114/18, 98/19), koji definira zadrugu kao dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana. Za osnivanje zadruge je, kao i kod proizvođačkih organizacija, potrebno minimalno sedam osnivača, pri čemu svaki od njih unosi osnovni članski ulog koji ne može biti manji od 132,72 EUR-a.
Prednost zadruge kao udruženja poljoprivrednika prepoznali su lješnjikari koji su nedavno osnovali poljoprivrednu zadrugu Naš Lješnjak s ciljem nabave repromaterijala po povoljnijim cijenama, zajedničkog nastupa na tržištu koji bi im omogućio postizanje viših prodajnih cijena te zajedničke izgradnje skladišnih kapaciteta u budućnosti. Cilj ove Zadruge je kroz nekoliko godina okupiti 500 do 600 zadrugara iz svih kontinentalnih županija koji bi imali do 3000 ha pod lješnjakom i bili značajna sila na tržištu te im želimo puno uspjeha u njihovim nastojanjima.
Udruživanje u strojni prsten
Još jedan zanimljiv oblik međusobnog udruživanja poljoprivrednika koji u Hrvatskoj nije do kraja zaživio je udruživanje u strojni prsten. Kako je registrirana poljoprivredna mehanizacija u Hrvatskoj poprilično stara, ovaj oblik udruživanja, koji je u Hrvatskoj moguć od 2008. godine, omogućio bi razmjenu poljoprivredne mehanizacije poljoprivrednicima udruženima u prsten koji bi je i zajednički nabavljali, te si na taj način smanjivali troškove proizvodnje.
Hrvatski poljoprivrednici nemaju tradiciju međusobnog udruživanja što je problem na kojem svakako treba poraditi budući da jedino udruživanje manjim poljoprivrednicima omogućuje konkurentnost i opstanak na sve zahtjevnijem tržištu. Stoga se nadamo da će u budućnosti znatno veći broj poljoprivrednika uvidjeti da je jedino zajedničkim snagama moguće ostati i opstati na tržištu.
