Za države kao što je Hrvatska, kod kojih u poljoprivredi prevladava veliki broj malih proizvođača, iznimno je važno njihovo međusobno udruživanje kako bi kroz udruženja postali konkurentniji u poljoprivrednoj proizvodnji, imali olakšan pristup tržištu uz bolju pregovaračku poziciju, olakšan pristup informacijama uz mogućnost korištenja zajedničke mehanizacije unutar strojnih prstenova, dobivanje većih rabata zajedničkom kupovinom repromaterijala, mogućnost zajedničkog nabavljanja i korištenja skupe poljoprivredne opreme, skladišnih i prerađivačkih kapaciteta itd.
Međusobno udruživanje poljoprivrednih proizvođača definirano je Pravilnikom o proizvođačkim organizacijama i drugim oblicima udruženja primarnih poljoprivrednih proizvođača (NN 87/2020), kao i njegovim izmjenama i dopunama (NN 129/20; 45/22 i 54/22). Ovaj Pravilnik definira oblike udruživanja proizvođača, temeljna načela udruživanja kao i uvjete i način priznavanja proizvođačkih organizacija.
Što je to proizvođačka organizacija?
Prema definiciji Pravilnika proizvođačka organizacija je pravna osoba koja predstavlja osnovni oblik dobrovoljnog udruživanja proizvođača primarnog poljoprivrednog proizvoda nastala na inicijativu i kontrolirana od strane njezinih članova koji ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka značajnih za rad i poslovanje. Sastoji se od minimalno sedam članova proizvođača, neovisno o sektoru u kojem se traži priznavanje, a jedna od najznačajnijih djelatnosti joj je objedinjavanje ponude i stavljanje na tržište proizvoda vlastitih članova putem računa proizvođačke organizacije.
Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede trenutno u Hrvatskoj imamo 24 priznate proizvođačke organizacije, koje su zadovoljile sve uvjete da to i postanu (pravne osobe, osnovane na inicijativu proizvođača koji se bave poljoprivrednom djelatnošću, osnovali su je proizvođači registrirani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti u jednom od sektora navedenih u članku 1. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013 itd.). Radi se o sljedećim proizvođačkim organizacijama:Rbr. Proizvođačka organizacija Sektor Datum priznavanja Županija 1 Proizvođačka organizacija “Posavina i Moslavina” Žitarice 27.03.2017. Sisačko-moslavačka 3 Poljoprivredna zadruga Međe Žitarice 18.09.2020. Vukovarsko-srijemska 4 Terra granum d.o.o. Žitarice 18.08.2023. Osječko-baranjska 5 Udruga mljekara Drava-Sava Mlijeko i mliječni proizvodi 11.04.2015. Koprivničko križevačka 6 Mliječni put Hrvatske Mlijeko i mliječni proizvodi 24.06.2016. Virovitičko-podravska 7 Udruga proizvođača mlijeka Međimurja Mlijeko i mliječni proizvodi 01.03.2018. Međimurska 8 Poljoprivredna zadruga JabukaHR Voće i povrće 26.08.2015. Grad Zagreb 9 Udruga Brezovica Voće i povrće 10.11.2017. Grad zagreb 10 Vip Panonia d.o.o. Voće i povrće 02.10.2020. Osječko-baranjska 11 Domaće voće d.o.o. Voće i povrće 06.04.2022. Grad Zagreb 12 Natura Agro d.o.o. Voće i povrće 03.01.2023. Koprivničko križevačka 13 Poljoprivredna zadruga Slavonski svinjogojac Svinjetina 04.04.2017. Brodsko-posavska 14 Udruga Domaći brojlerski uzgajivači Meso peradi 11.07.2017. Brodsko-posavska 15 Savez uzgajivača simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba Govedine i teletine 04.01.2017. Grad Zagreb, Zagrebačka županija 16 Poljoprivredna zadruga Panonia Beef Govedine i teletine 24.04.2019. Vukovarsko-srijemska 17 Poljoprivredna zadruga za uzgoj i tov goveda Baby beef Govedine i teletine 27.04.2020. Osječko-baranjska 18 Poljoprivredna zadruga Trs Vino 16.04.2021. Vukovarsko-srijemska 19 Agro – bela d.o.o. Drugi proizvodi (krumpir) 24.11.2020. Međimurska 20 Agro – polje d.o.o. Drugi proizvodi (krumpir) 03.12.2020. Međimurska 21 Agro – belica d.o.o. Drugi proizvodi (krumpir) 03.12.2020. Međimurska 22 PZ Varaždinsko povrće Drugi proizvodi (krumpir) 08.03.2021. Varaždinska 23 PZ Cvetek Živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i sl., rezano cvijeće i ukrasno lišće 16.02.2022. Varaždinska 24 PCZ Varaždinski cvijet Živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i sl., rezano cvijeće i ukrasno lišće 23. 12.2022. Varaždinska
Sva ova udruženja nastoje svojim članovima osigurati ranije spomenute benefite međusobnog udruživanja uz povećanje konkurentnosti kao glavni motiv udruživanja.
Udruživanje putem zadruga
Drugi oblik međusobnog udruživanja poljoprivrednika je putem zadruga. Problem ovoga modela poslovnog udruživanja je što se još uvijek često percipira kao socijalistički model i relikt prošlosti, što svakako nije istina, jer se ovaj oblik poslovnog udruživanja u Hrvatskoj počeo primjenjivati krajem 19. stoljeća, a početkom 20. stoljeća na području današnje Hrvatske djelovalo je više od 1.500 zadruga s oko 250.000 zadrugara.
Zadruge su danas u svijetu priznati gospodarski subjekti koji omogućavaju olakšan pristup tržištu manjim proizvođačima, lakša zajednička ulaganja i organiziranje procesa proizvodnje kao i olakšan pristup potrebnim inputima u proizvodnji. Nažalost, interes za zadrugama u Hrvatskoj i dalje opada te prema podacima DZS-a imamo 3.367 registriranih zadruga od kojih je svega 673 aktivnih.
Zadruge su definirane Zakonom o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14, 114/18, 98/19), koji definira zadrugu kao dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana. Za osnivanje zadruge je, kao i kod proizvođačkih organizacija, potrebno minimalno sedam osnivača, pri čemu svaki od njih unosi osnovni članski ulog koji ne može biti manji od 132,72 EUR-a.
Prednost zadruge kao udruženja poljoprivrednika prepoznali su lješnjikari koji su nedavno osnovali poljoprivrednu zadrugu Naš Lješnjak s ciljem nabave repromaterijala po povoljnijim cijenama, zajedničkog nastupa na tržištu koji bi im omogućio postizanje viših prodajnih cijena te zajedničke izgradnje skladišnih kapaciteta u budućnosti. Cilj ove Zadruge je kroz nekoliko godina okupiti 500 do 600 zadrugara iz svih kontinentalnih županija koji bi imali do 3000 ha pod lješnjakom i bili značajna sila na tržištu te im želimo puno uspjeha u njihovim nastojanjima.
Udruživanje u strojni prsten
Još jedan zanimljiv oblik međusobnog udruživanja poljoprivrednika koji u Hrvatskoj nije do kraja zaživio je udruživanje u strojni prsten. Kako je registrirana poljoprivredna mehanizacija u Hrvatskoj poprilično stara, ovaj oblik udruživanja, koji je u Hrvatskoj moguć od 2008. godine, omogućio bi razmjenu poljoprivredne mehanizacije poljoprivrednicima udruženima u prsten koji bi je i zajednički nabavljali, te si na taj način smanjivali troškove proizvodnje.
Hrvatski poljoprivrednici nemaju tradiciju međusobnog udruživanja što je problem na kojem svakako treba poraditi budući da jedino udruživanje manjim poljoprivrednicima omogućuje konkurentnost i opstanak na sve zahtjevnijem tržištu. Stoga se nadamo da će u budućnosti znatno veći broj poljoprivrednika uvidjeti da je jedino zajedničkim snagama moguće ostati i opstati na tržištu.
