17. PROLJETNI MEĐUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM OD 28. DO 30. OŽUJKA

""Proljetni sajam je po svojoj veličini, prostoru, broju izlagača i posjetitelja druga sajamska manifestacija na Sajamskom prostoru Gudovac. Veći je samo Jesenski sajam. Termin održavanja je prilagođen početku sezone poljodjelskih poslova.

Vodeći poljoprivredni sajam

Zbog toga se tijekom 17 godina održavanja Proljetni sajam nametnuo kao vodeći sajam poljoprivredne mehanizacije i sjemenarstva. Gotovo da ne postoji proizvođač ili distributer poljoprivrednih strojeva i opreme u Hrvatskoj koji se ne pojavljuje na ovoj sajamskoj manifestaciji. Sajamski prostor popunjen je već godinama do posljednjeg metra najjednostavnijim poljoprivrednim alatom i najsuvremenijim strojevima od kojih su neki doživjeli svoju hrvatsku premijeru. Posljednjih godina bilo je izloženo više od 40 marki traktora različitih proizvođača iz cijelog svijeta, kao i drugi poljoprivredni strojevi koji se uobičajeno predstavljaju u radu na velikom broju demonstracija na samom sajamskom prostoru ili na obližnjim zemljišnim parcelama.

Na Proljetnom međunarodnom bjelovarskom sajmu potencijalni kupci i posjetitelji na jednom mjestu mogu vidjeti sve što u ovom trenutku vrijedi u agraru.

""

Prethodni članakLagani desert
Sljedeći članak337 tisuća kuna za rekonstrukciju i opremanje tradicijske drvene kuće
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.