Smatramo da ovaj pregled treba započeti sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, objavljenom u Narodnim novinama broj 120/12, a koji je stupio na snagu 8. studenog 2012. godine.
Odredbom sadržanom u članku 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi izmijenjen je članak 3. Zakona o poljoprivredi na način da poljoprivrednu djelatnost obuhvaća poljoprivredna djelatnost obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, sukladno skupinama 01.1, 01.2, 01.3, 01.4, 01.5 i 01.6 Nacionalne klasifikacije djelatnosti.
Točkom 3. redefiniran je pojam poljoprivrednog gospodarstva, tako da poljoprivredno gospodarstvo čine sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost i kojima upravlja jedna fizička ili pravna osoba, nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske, a organizirano je kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG), obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao druga pravna osoba. Točkom 4. istog članka OPG je definirano kao gospodarstvo na kojem punoljetni članovi istog kućanstva obavljaju poljoprivrednu djelatnost koristeći vlastite i unajmljene resurse.
Člankom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi propisana je izmjena koja se odnosi na stručni nadzor integrirane proizvodnje, tako da integrirana proizvodnja podliježe stručnom nadzoru koji provodi Poljoprivredna savjetodavna služba. Nadalje, istim je člankom propisano da se proizvodi iz integrirane proizvodnje označavaju znakom integrirane proizvodnje i riječima »poljoprivredni proizvod iz integrirane proizvodnje« ukoliko ispunjavaju posebne uvjete. Uvjete proizvodnje kojima moraju udovoljavati proizvođači proizvoda iz integriraneproizvodnje, sadržaj, oblik, način vođenja i uvjete upisa u Upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji, način i metodologiju provođenja stručnog nadzora, način plaćanja stručnog nadzora te označavanje i stavljanje na tržište integriranih proizvoda propisuje ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom. Napominjemo da je Pravilnik o integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji objavljen u “Narodnim novinama” broj 137/12 stupio nasnagu, a biti će prikazan u nastavku ovog teksta.
Člankom 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi propisana je izmjena u članku 16. stavak 2. na način da vrste dopunskih djelatnosti na OPG-u, način i uvjete za njihovo obavljanje propisuje ministar pravilnikom uz mišljenje ministarstva nadležnih za turizam i gospodarstvo.
Člankom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi propisano je da će javnu poljoprivredno-savjetodavnu službu obavljati Poljoprivredna savjetodavna služba osnovana Zakonom o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi (»Narodne novine«, br. 50/12.). Nadalje, članak 18. izmijenjen je dodavanjem stavka 5. kojim je propisano da poslove ovlašćivanja agronoma za obavljanje poslova privatne savjetodavne službe, provođenje stručnih ispita za ovlaštene agronome te vođenje Popisa ovlaštenih agronoma obavlja Hrvatska agronomska komora.
Člankom 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi izmijenjen je članak 19. stavak 2. zakona, odnosno propisana je izmjena u sastavu Vijeća za istraživanja u poljoprivredi (VIP), tako da VIP čine predstavnici: Ministarstva (3 člana, jedan član je predsjednik), obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (1 član) i ostalih poljoprivrednih gospodarstava (1 član), na prijedlog Hrvatske poljoprivredne komore, Poljoprivredne savjetodavne službe (1 član), Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (1 član), Predstavnici akademske zajednice s područja biotehničkih i biomedicinskih znanosti (4 člana), Hrvatske poljoprivredne agencije (1 član), Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (1 član), Agencije za poljoprivredno zemljište (1 član),. prehrambeno prerađivačke industrije (1 član), na prijedlog Hrvatske gospodarske komore.
Člankom 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi propisana je izmjena članka 22. Zakona o poljoprivredi na način da se istom definira Hrvatska agronomska komora (HAK) kao samostalna i neovisna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih agronoma (svojih članova), skrbi da ovlašteni agronomi obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Nadalje, stavkom 2. istog članka propisano je ovlašćivanje agronoma kao postupak u kojem HAK u posebnomu postupku potvrđuje da agronom ispunjava propisane strukovne kriterije koji ga čine stručno kvalificiranim i poslovno sposobnim za obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova, a za što mu se izdaje strukovno ovlaštenje. Stavkom 3. propisano je da se Hrvatska agronomska komora osniva posebnim Zakonom.
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava
Člankom 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi izmijenjen je članak 23. Zakona o poljoprivredi dodavanjem odredbe koja se odnosi na obavezan upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba koje podnose zahtjev za potpore u sklopu mjera poljoprivredne politike, s tim da članovi istoga kućanstva mogu upisati u Upisnik samo jedno poljoprivredno gospodarstvo. Člankom 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi dodan je nov članak 23.a kojim se propisuje da je Ministarstvo nadležno za Upisnik dopunskih djelatnosti, a poslovi njegova vođenja povjeravaju se Agenciji za plaćanja. Upis u Upisnik dopunskih djelatnosti obvezan je za OPG-e koji se bave dopunskom djelatnošću, a u Upisnik dopunskih djelatnosti kao nositelj dopunske djelatnosti može se upisati nositelj OPG-a ili član OPG-a upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Nadalje, propisano je i da će(4) Uvjete upisa u Upisnik iz ovoga članka pravilnikom propisati ministar. Člankom 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi izmijenjen je članak 27. stavak 2. tako da se Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini (Zeleno izvješće) kao javno objavljuje se na internetskim stranicama Ministarstva. Člankom 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi propisana je izmjena članka 28. stavka 3. i 4. Zakona o poljoprivredi, a propisano je da inspekcijske poslove iz nadležnosti inspekcija Ministarstva u prvom stupnju obavljaju inspektori u Ministarstvu i inspektori u područnim jedinicama Ministarstva, odnosno inspektori kao samostalni izvršitelji s mjestima rada sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede (u daljnjem tekstu: inspektori Ministarstva), a u drugom stupnju poslove obavlja Povjerenstvo za žalbe pri Ministarstvu čije članove imenuje Vlada. Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka ima predsjednika i dva člana od kojih dvoje mora biti agronomske ili prehrambeno-tehnološke struke s položenim državnim stručnim ispitom za inspektora te jedan pravne struke s položenim državnim stručnim ispitom. Nadalje, iza stavka 4. dodan je stavak 5. kojim je propisano da Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka radi i djeluje na osnovi donesenog Poslovnika o radu. Člankom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi propisana je izmjena članka 38. stavka 2. tako da žalbu protiv rješenja inspektora Ministarstva rješava Povjerenstvo za rješavanje po žalbama iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona. Istim člankom izmjenjen je i stavak 4. na način da se protiv rješenja iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona može se izjaviti žalba Povjerenstvu Agencije za plaćanja za rješavanje po žalbama u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Izmjene propisane člankom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi zahvatile su i stavak 5., u kojem ovlasti za imenovanje povjerenstva za žalbe u Agenciji za plaćanja stječe Vlada Republike Hrvatske, a stavkom 6. propisano je da Povjerenstvo radi i djeluje na osnovi donesenog Poslovnika o radu. Od manje značajnih izmjena vrijedi spomenuti da je naziv glave “Kaznene odredbe” zamijenjen izrazom “Prekršajne odredbe”.
Izmjene i dopune donijele su poboljšanu definiciju subjekata koji se bave poljoprivredom. Proširujući krug subjekata koji se mogu baviti poljoprivrednom djelatnošću (druge pravne osobe) otvoren je put za širenje kruga subjekata koji se bave poljoprivredom, s očekivanjem da će isto imati i pozitivan utjecaj na širenje poljoprivrede kao djelatnosti. Ograničavanje na mogućnost registracije samo jednog OPG-a od strane osoba koje prebivaju u jednom poljoprivrednom domaćinstvu trebala bi pomoći pročišćavanju Upisnika PG-a, te umanjiti mogućnosti evenutalnih zlouporaba.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi dodatno je ojačan položaj Poljoprivredne savjetodavne službe kao nositelja javnih ovlasti u domeni savjetovanja i izobrazbe poljoprivrednika, kao i domeni nadzora nad integriranom poljoprivrednom proizvodnjom. Zakonodavac je ovim izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi dodatno pojasnio odredbe koje se odnose na inspekcijski nadzor, te na žalbeni postupak kako pri Ministarstvu, tako i pri Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Preciznije zakonsko oblikovanje trebalo bi pomoći kvalitetnijem i nadasve bržem postupanju nadležnih tijela u postupcima, što bi u konačnici trebalo rezultirati povećanjem pravne sigurnosti svih koji se bave poljoprivrednom djelatnošću.
Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju
Novi Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 120/12, a sastoji se od slijedećih cjelina: Glava I (Uvodne odredbe, članci 1.-3.), Glava II (Izravna plaćanja od 2013. godine, članci 4.-33.), Glava III (Mjere ruralnog razvoja, članci 34.-47.), Glava IV (Državna potpora, članci 48.-52.), Glava V (Inspekcijski nadzor, članci 53.-59.), Glava VI (Povrat sredstava, članci 60.-63.), Glava VII (Povrat sredstava iz EU izvora, članci 64.-66.), Glava VIII (Prekršajne odredbe, članak 67.) i Glave IX (Prijelazne i završne odredbe, članci 68.-72.). Zakon je stupio na snagu 8. studenog 2012. godine, osim odredaba iz Glave VII (Povrat sredstava iz EU izvora, članci 64.-66.) koje će stupiti na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ubrzo nakon objavljivanja, zakon je noveliran Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju objavljenom u „Narodnim novinama“ broj 136/12 od 30. studenog 2012. godine. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju stupio je na snagu 8. prosinca 2012. Sastavni dio Zakona su i Dodaci (I-V), odnosno Dodatak 1. Omotnica za ZPP izravna plaćanja i omotnica za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima prema članku 21., Dodatak 2. Posebna nacionalna rezerva za razminirano zemljište za razdoblje od 2013. do 2022. godine prema članku 24., Dodatak 3. Minimalno poticane količine i maksimalni jedinični iznosi za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima prema članku 31., Dodatak 4. Maksimalna visina javne potpore u 2013. godini prema članku 42. i Dodatak 5. Omotnica za nacionalne mjere ruralnog razvoja prema članku 42.
Predmet normiranja ovog Zakona su potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju koja obuhvaća izravna plaćanja u poljoprivredi od 2013. godine, mjere ruralnog razvoja od 2013. godine i državnu potporu, visina izravnih plaćanja za proizvodnu 2012. godinu, upravni i inspekcijski nadzor, te prekršajne odredbe. Napominjemo da je zakonodavac u članku 2. ovog Zakona izrijekom naveo pravne izvore Europske unije s kojima je usklađen ovaj propis.
Nacionalne mjere ruralnog razvoja
Člankom 3. definiran je sadržaj pojedinih pojmova u sklopu ovog Zakona. U tom smislu Nacionalne mjere ruralnog razvoja obuhvaćaju potporu za osiguranje od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, IAKS mjere ruralnog razvoja, potporu za organizaciju manifestacija i potporu za proizvode s oznakama kvalitete. Nadalje, IAKS mjere ruralnog razvoja jesu mjere ruralnog razvoja kod kojih se plaćanja obavljaju po površini ili grlu stoke i za čiju provedbu se koristi integrirani administrativni i kontrolni sustav (u daljnjem tekstu: IAKS), a obuhvaćaju potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, potporu za integriranu poljoprivrednu proizvodnju, potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja. Korisnik izravnih plaćanja u sklopu ovog zakona definiran je kao fizička ili pravna osoba koja obavlja poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu upisanom u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava prema Zakonu o poljoprivredi te ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Sukladno tome, zakon propisuje da Poljoprivredno gospodarstvo čine sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost i kojima upravlja jedna fizička ili pravna osoba, a nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske.
Zakon definira i pojam Izravnih plaćanja koja se isplaćuju izravno Korisniku, a obuhvaćaju jedinstveno plaćanje na regionalnoj razini odnosno proizvodno vezana plaćanja u sektoru ovaca i koza te krava dojilja,specifična plaćanja, kao i plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za proizvodne godine 2013. do 2015.
Pojam ZPP znači Zajednička poljoprivredna politika EU, a pojam ZPP izravna plaćanja obuhvaća jedinstveno plaćanje, proizvodno vezana plaćanja u sektoru ovaca i koza te krava dojilja i specifična plaćanja od proizvodne 2013. godine. Zakon definira Korisnika potpore u sklopu mjera ruralnog razvoja i državne potpore kao fizičku ili pravnu osobu koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Nadalje, zakon definira i Poljoprivrednu djelatnost pod kojom podrazumijeva proizvodnju, žetvu i berbu poljoprivrednih kultura, držanje i uzgoj domaćih životinja u svrhu poljoprivredne proizvodnje ili održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju. Zakon propisuje i pojam Višestruke sukladnosti kao ispunjavanje uvjeta vezanih uz zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja, dobrobit životinja te ispunjavanja dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta utvrđenih posebnim propisima. Poljoprivredno zemljište je ono na kojem se obavlja poljoprivredna djelatnost, a obuhvaća oranice, trajne nasade i pašnjake. Nadalje, zakon definira kao Pašnjak poljoprivredno zemljište korišteno za uzgoj trave ili drugog zeljastog krmnog bilja na prirodan način (samozasijavanjem) ili kultivacijom (sjetvom), a koje nije uključeno u plodored pet ili više godina, te se održava napasivanjem stoke ili košnjom. Proizvodna godina obuhvaća razdoblje kalendarske godine u kojoj se podnosi zahtjev za izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja.
Izravna plaćanja i višestruka sukladnost
Glava II (Izravna plaćanja od 2013. godine, članci 4.-33.) Podijeljena je u dva dijela, i to Poglavlje I (Izravna plaćanja u 2013. godini, članci 4.-19.) i Poglavlje II (Primjena izravnih plaćanja, članci 20.-33.) Ističemo odredbe koje se odnose na obvezu pridržavanja višestruke sukladnosti odnosno, korisnici izravnih plaćanja trebaju poštivati uvjete višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji, i to uvjete vezane uz zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja te dobrobit životinja, utvrđene posebnim propisima i – uvjete vezane uz dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu.
Nepridržavanje uvjeta višestruke sukladnosti ima za posljedicu umanjenje ili gubitak izravnih plaćanja.
Napominjemo da je odredbom sadržanom u članku 4. stavku 5. propisana nadležnost Ministra poljoprivrede, da uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša i ministra nadležnog za zdravlje ljudi, pravilnikom određuje uvjete koji se odnose na višestruku sukladnost, rokove u kojima ispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti postaje obveza u ostvarivanju izravnih plaćanja i način umanjenja prava za neizvršavanje obveza. Člankom 5. propisana je mogućnost korisnika izravnih plaćanja da se uključe u sustav savjetovanja poljoprivrednika glede ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti. Usluge savjetovanja korisnika iz stavka 1. ovoga članka su besplatne, a Poljoprivredna savjetodavna služba provodi sustav savjetovanja korisnika Sustav savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka u području zdravlja ljudi i životinja te dobrobiti životinja, osim Poljoprivredne savjetodavne službe, mogu provoditi i Hrvatska poljoprivredna agencija i veterinarske organizacije s javnim ovlastima. Način i uvjete provedbe sustava savjetovanja poljoprivrednika propisat će ministar pravilnikom. IAKS sustav definiran je odredbama sadržanim u članku 6. IAKS čine računalna baza podataka koja sadrži podatke o svakom korisniku koji podnosi zahtjev za izravna plaćanja, njegovom poljoprivrednom gospodarstvu kao i postupci nužni za pravilnu provedbuizravnih plaćanja, a to su: jedinstvena identifikacija Korisnika koji podnose zahtjeve,sustav za identifikaciju zemljišnih parcela (u daljnjem tekstu: ARKOD sustav), sustav za identifikaciju i registraciju životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ), sustav za identifikaciju i registraciju prava na plaćanje, podnošenje zahtjeva, administrativna kontrola zahtjeva i kontrola na terenu. IAKS sustavom upravlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja). Identifikacija korisnika provodi se sukladno odredbama članka 7., odnosno, za identifikaciju Korisnika koriste se: jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG) koji se dodjeljuje prilikom upisa u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i osobni identifikacijski broj (OIB). Člankom 8. propisan je ARKOD sustav kao evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku. ARKOD sustav uspostavlja i vodi Agencija za plaćanja. Referentna čestica za ostvarivanje prava na izravna plaćanja je ARKOD parcela. Uvjete, sadržaj, način uspostave i vonenje ARKOD sustava propisuje ministar pravilnikom. Člankom 9. propisana je obveza korisnika, odnosno zahtjev za izravna plaćanja podnosi Korisnik svake godine Agenciji za plaćanja.
Posebno ističemo odredbe sadržane u članku 10., a odnose se na Višu silu, tako da u obradi zahtjeva za izravna plaćanja Agencija za plaćanja priznaje postojanje više sile ili iznimnih okolnosti u slučajevima kao što su smrt poljoprivrednika, dugotrajna nesposobnost poljoprivrednika za rad, teška prirodna nepogoda koja je ozbiljno naštetila poljoprivrednome zemljištu gospodarstva, nenamjerno uništenje prostora za stoku na gospodarstvu, epizootijske bolesti koje su pogodile dio ili svu stoku poljoprivrednika.
Odredbe o administrativnoj, kao i kontroli na terenu sadržane su u člancima 10. i 11. Administrativnu kontrolu zahtjeva za izravna plaćanja provodi Agencija za plaćanja, a obuhvaća kontrolu usklađenosti svih podnesenih zahtjeva za izravna plaćanja sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega. Kontrolu zahtjeva za izravna plaćanja na terenu provodi Agencija za plaćanja. Poslove kontrole na terenu Agencija za plaćanja može povjeriti drugim pravnim osobama. Kontrolom na terenu tijekom jedne godine mora biti obuhvaćeno najmanje 5% od svih Korisnika koji su podnijeli za tu proizvodnu godinu. Ako se kontrolom na terenu otkriju bitne nepravilnosti povećat će se broj kontrola na terenu u tekućoj godini, kao i postotak Korisnika koje treba kontrolirati u sljedećoj godini. Uzorak na kojem će biti provedena kontrola na terenu podnesenih zahtjeva odabire se na podlozi analize rizika i elemenata reprezentativnosti koje za svaku godinu donosi Agencija za plaćanja. Agencija za plaćanja će na temelju rezultata provedenih kontrola za svaku godinu ocijeniti učinkovitost parametara koji su korišteni pri analizi rizika u prethodnoj godini te prema potrebi unaprijediti metode analize rizika koje ćebiti korištene za iduću godinu. Članak 13. propisuje umanjenja i isključenja izravnih plaćanja. Ukoliko se utvrdi da Korisnik ne ispunjava uvjete za izravna plaćanja, na plaćanje ili dio plaćanja koje mu je dodijeljeno ili koje mu se treba dodijeliti primjenjuju se umanjenja i isključenja.Za odstupanja između prijavljenih i stvarno utvrđenih poljoprivrednih površina, odnosno između prijavljenog i stvarno utvrđenog broja domaćih životinja koje ispunjavaju uvjete za izravna plaćanja do uključivo 20% izvršit će se umanjenja isplata izravnih plaćanja za cijeli ili dio zahtjeva, a za odstupanja iznad 20% izvršit će se isključenja od isplate izravnih plaćanja za cijeli ili dio zahtjeva. Postotak umanjenja u slučaju neispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti ovisi o ozbiljnosti, opsegu, trajanju i ponavljanju utvrđenih odstupanja, a Korisnika se može i potpuno isključiti iz sustava izravnih plaćanja tijekom jedne ili više kalendarskih godina. Umanjenja u slučaju neispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti zbog nemara iznose do uključivo 5% od ukupnog iznosa prava na izravna plaćanja, a u slučaju ponovljenog neispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti iznose do uključivo 15%. U slučaju namjernog neispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti umanjenje iznosi više od 20%. Odredbama članka 14. propisuje se postupak i nadležnost za donošenje odluka u svezi izravnih plaćanja. Agencija za plaćanja za svakog korisnika donosi Odluku o ostvarivanju prava na izravna plaćanja koja se korisniku dostavlja preko zaštićene mrežne aplikacije – Agronet sustava, a najkasnije do 31. svibnja iduće godine. Odluka nije upravni akt. Na Odluku korisnik ima pravo podnijeti prigovor povjerenstvu za prigovore u Agenciji za plaćanja u roku od 30 dana od dana dostave Odluke. Obračun prava na izravna plaćanja po korisniku provodi se do 15. svibnja iduće godine na način da se u obračunu obuhvate sva prava na izravna plaćanja u proizvodnoj godini za koju se podnosi zahtjev, uključujući umanjenja i isključenja nastala kao posljedica rezultata kontrole ispravnosti i pravodobnosti zahtjeva, poštivanja višestruke sukladnosti, kontrole na terenu i inspekcijskog nadzora te prilagodbu jediničnih iznosa izravnih plaćanja u skladu s raspoloživim financijskim okvirom. Obračun prava na izravna plaćanja i isplate obavlja Agencija za plaćanja. Iznimno, isplate se mogu izvršiti i prije roka iz stavka 2. ovoga članka, i to po odobrenju Europske komisije. Izravna plaćanja se ne isplaćuju Korisnicima za koje se utvrdi da su na umjetan način stvorili uvjete potrebne za odobravanje plaćanja kako bi stekli prednost protivno odredbama ovoga Zakona.
Odredbama članka 16. propisuje da se isplata izravnih plaćanja korisnicima nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji obračunava u kunskoj protuvrijednosti na temelju srednjeg tečaja Europske središnje banke za euro koji je važio na zadnji radni dan prije 1. listopada tekuće godine. Isplate se obavljaju u cijelosti izravno na račun Korisnika u razdoblju od 1. prosinca tekuće do 30. lipnja iduće kalendarske godine u najviše dvije rate, i to nakon provjere ispunjavanja uvjeta za dodjelu izravnih plaćanja.
Izravna plaćanja, sukladno odredbama članka 17. korisnicima se ne isplaćuju u jednom od slijedećih slučajeva: za korisnike koji ostvaruju pravo po poljoprivrednoj površini ako je ukupna prihvatljiva površina gospodarstva za koju se traže izravna plaćanja ili se ona trebaju dodijeliti prije primjene prilagodbi na temelju kontrole ispravnosti zahtjeva iz članka 15. ovog Zakona manja od jednoga hektara, za ostale Korisnike ako je ukupni iznos zatraženih izravnih plaćanja koja se trebaju dodijeliti prije primjene prilagodbi iz članka 15. ovoga Zakona manji od 100 eura u kunskoj protuvrijednosti. Korisnici ostvaruju pravo na izravna plaćanja u okviru državne potpore za iznimno osjetljive sektore ukoliko im obujam pojedinih proizvodnji na razini proizvodne godine zadovoljava minimume (minimalno poticane količine) utvrđene u Dodatku 3., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona. Skrećemo pozornost na odredbe članka 19. Zakona koje propisuju da su korisnici – fizičke osobe koje su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarile više od 48.000,00 kuna primitaka od izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja, a u tekućoj godini podnose zahtjev za izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja, obveznici poreza na dohodak ili dobit po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede, sukladno posebnim propisima. Člankom 20. propisano je da se jedinstveno plaćanje sastoji od prava na regionalno plaćanje i prava na plaćanje iz nacionalne rezerve. Za primjenu jedinstvenog plaćanja čitav teritorij Republike Hrvatske smatra se jednom regijom, a način i uvjete provedbe izravnih plaćanja te detaljne kriterije i postupke za ostvarivanje izravnih plaćanja propisat će ministar pravilnikom.
Omotnica za plaćanja
Omotnica za ZPP izravna plaćanja detaljno je propisana odredbama članka 21., a predstavlja gornju granicu za stvaranje obveza državnog proračuna Republike Hrvatske tijekom pojedine proizvodne godine za te vrste izravnih plaćanja. Omotnica za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima predstavlja gornju granicu za stvaranje obveza državnog proračuna Republike Hrvatske tijekom pojedine proizvodne godine za tu vrstu izravnih plaćanja. Raspodjela omotnica iz stavaka 1. i 2. ovoga članka prikazana je u Dodatku 1., koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona. Vrijednost ZPP izravnih plaćanja i vrijednost plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima za tekuću proizvodnu godinu ovise o sredstvima planiranim u državnom proračunu Republike Hrvatske u sljedećoj godini. Ukoliko su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske manja od omotnica iz stavka 1. i 2. ovoga članka, vrijednost ZPP izravnih plaćanja i vrijednost plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima proporcionalno se umanjuje, vodeći računa o strukturi omotnice iz Dodatka 1. ovoga Zakona. Sredstva za financiranje ZPP izravnih plaćanja osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunu Europske unije, za isplate koje se odnose na 2013. proizvodnu godinu i sljedeće godine. Sredstva za financiranje plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima osiguravaju se isključivo u državnom proračunu Republike Hrvatske. Proporcionalno umanjenje iz stavka 5. ovoga članka primjenjuje se samo na udio financiranja Republike Hrvatske iz državnog proračuna.
Prava na regionalno plaćanje
Odredbama članka 22. Zakona detaljno su propisana Prava na regionalno plaćanje. Prava na regionalno plaćanje dodjeljuju se iz omotnice za ZPP izravna plaćanja po hektaru prihvatljive površine, a na temelju zahtjeva korisnika za dodjelu prava na regionalno plaćanje. Prihvatljiva površina za dodjelu prava na regionalno plaćanje je poljoprivredno zemljište na poljoprivrednom gospodarstvu ili svaka površina zasađena kulturama kratkih ophodnji (šifra Carinske tarife ex. 0602 90 41), koja se koristi za poljoprivrednu aktivnost ili poljoprivredna površina koja se uz pretežito obavljanje poljoprivredne aktivnosti koristi i za nepoljoprivredne aktivnosti. Uvjet za dodjelu prava na regionalno plaćanje je zakoniti posjed prihvatljive površine evidentirane u ARKOD sustavu, i to najkasnije na dan podnošenja zahtjeva za dodjelu prava na regionalno plaćanje. Broj dodijeljenih prava na regionalno plaćanje u 2013. godini jednak je broju hektara prihvatljive površine iz zahtjeva podnesenih u proizvodnoj 2013. godini. Vrijednost dodijeljenih prava na regionalno plaćanje u 2013. godini odgovara kvocijentu gornje granice obveza prava na regionalno plaćanje iz Dodatka 1. ovoga Zakona i broja dodijeljenih prava prema stavku 4. ovoga članka. Vrijednost prava na regionalno plaćanje za pašnjake ne može biti veća od jedne četvrtine vrijednosti prava na regionalno plaćanje za ostale vrste korištenja zemljišta. Broj i vrijednost dodijeljenih prava na regionalno plaćanje Korisnicima u 2013. godini primjenjivat će se do utvrđivanja novih uvjeta. Dodijeljena prava na regionalno plaćanje realiziraju se godišnjim podnošenjem zahtjeva za realizaciju prava na regionalno plaćanje. Podnošenje zahtjeva za dodjelu prava na regionalno plaćanje u 2013. godini ujedno znači i podnošenje zahtjeva za realizaciju prava na regionalno plaćanje u 2013. godini. Prihvatljiva površina prijavljena u zahtjevu za realizaciju prava na regionalno plaćanje može biti sadržana i u zahtjevu za ostale vrste izravnih plaćanja te u ostalim zahtjevima za potporu u sklopu mjera ZPP-a. Prava na regionalno plaćanje koja se ne realiziraju tijekom dvije uzastopne godine radi neispunjavanja minimalnih zahtjeva za primanje izravnih plaćanja iz članka 17. ovoga Zakona vraćaju se u nacionalnu rezervu, osim u slučaju više sile Prava na regionalno plaćanje mogu se prenositi između korisnika i na nasljednike prava na regionalno plaćanje. Prijenos prava na regionalno plaćanje obuhvaća prodaju, davanje u zakup i nasljeđivanje. Prodaja prava na regionalno plaćanje moguća je uz prodaju ili bez prodaje odgovarajućeg broja hektara poljoprivrednog zemljišta. Davanje u zakup prava na regionalno plaćanje moguće je isključivo uz davanje u zakup odgovarajućeg broja hektara poljoprivrednog zemljišta. U slučaju prijenosa čitavog poljoprivrednog gospodarstva prijenos prava na regionalno plaćanje ne podliježe smanjenju vrijednosti prava. Detaljne uvjete i način prijenosa prava na regionalno plaćanje propisat će ministar pravilnikom. Prava na plaćanje iz nacionalne rezerve propisana odredbama članka 23. dodjeljuju se iz omotnice za ZPP izravna plaćanja, a na temelju zahtjeva Korisnika za dodjelu prava na plaćanje iz nacionalne rezerve. Nacionalna rezerva može se koristiti kako bi se, u skladu s objektivnim mjerilima i na način kojim se osigurava jednako postupanje prema korisnicima i izbjegava narušavanje tržišta i tržišnoga natjecanja, dodijelila prava na plaćanje iz nacionalne rezerve, i to za korisnike koji se nalaze u posebnom
