Mravi su kukci iz porodice Formicidae, reda Hymenoptera koji nastanjuju gotovo sva staništa osim ledenih područja poput Antartika. Danas je poznato preko 10 000 vrsta mrava, a pretpostavlja se da ih još toliko nije otkriveno.

Svoja gnijezda rade u šumama, livadama, obalama vodenih površina, urbanim sredinama. Prisutni su i na poljoprivrednim površinama gdje ih ljudi često smatraju nepoželjnima i pokušavaju ih se riješiti. U Hrvatskoj ne postoje vrste mrava koje se hrane biljkama i mravi neće prouzrokovati ekonomski značajne štete. Ako se površinom gospodari racionalno, mravi mogu biti jako korisni. Posljednjih nekoliko desetljeća mravi na poljoprivrednim staništima postali su predmet brojnih istraživanja u svrhu poboljšanja i unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje.

Život u mravinjaku

Mravi predstavljaju vrhunac evolucije kukaca, kao što je čovjek vrhunac evolucije kralježnjaka. Socijalni su kukci koji žive unutar kolonija u kojima postoji jasna podjela rada zahvaljujući kojoj nastanjuju različita staništa i preživljavaju ekstremne uvjete. Unutar jedne kolonije može biti i nekoliko milijuna mrava. Članovi kolonije su vojnici, radnici, trutovi (plodni mužjaci) i beskrilne, sterilne ženke te najčešće jedna kraljica, iako ih u nekim kolonijama može biti i više.

Za mrave je karakterističan tzv. svadbeni let, odnosno izlazak mužjaka i ženki iz gnijezda jednom u godini, za topla i vlažna vremena, u svrhu razmnožavanja. Nakon oplodnje kraljica odbacuje svoja krila te pronalazi prikladno mjesto u tlu i stvara vlastitu novu koloniju. Mužjaci ubrzo ugibaju. Kraljica samostalno osigurava hranu za prva legla radnika koji se kasnije brinu za nove potomke i kraljicu. Kolonija jedne vrste mrava može opstati od jedne tople sezone pa sve do nekoliko godina. Mravi odlično komuniciraju kemijskim signalima tako što ispuštaju feromone iz žlijezda koje su smještene po cijelom tijelu. Tako ostavljaju feromonske tragove kojima označavaju put do hrane i upozoravaju druge mrave na opasnost.

mravi u vrtu
Mravlje gnijezdo

Popravljaju kemijski sastav tla

Mravi imaju veliku ulogu u ekosustavu zbog čega ih često nazivamo i „inženjerima ekosustava“, a na poljoprivrednim površinama „poljoprivrednicima“. Kopaju tunele, grade gnijezda i tako neprestano prevrću čestice tla i utječu na fizikalna svojstva tla. Ispuštanjem kemijskih spojeva poput mravlje kiseline i drugih kemijskih tvari koje im koriste u međusobnoj komunikaciji utječu na kemijski sastav tla.

Mravi su značajni razlagači otpada i obogaćuju tlo povećanjem sadržaja hranjive tvari u tlu na mjestima gdje se nalaze gnijezda. Hrane se ostacima uginulih životinja i drugim organskim ostacima. Na taj način smanjuju količinu otpada u tlu te putem izmeta vraćaju hranjive tvari u tlo. Organski materijal koji im ne služi kao hrana odbacuju u komore za otpad ili na površinu tla. Takav organski materijal se razgrađuje i pomoću vode, gravitacije ili miješanjem slojeva tla unosi u dublje slojeve tla ili se djelovanjem vjetra rasprši po površini tla.

Navedeni procesi doprinose stvaranju plodnog tla, bogatog organskom tvari i mikroelementima. Provedena su istraživanja u kojima je dokazano da mravi poboljšavaju plodnost tla i time povećavaju prinose. Uočeno je kako biljke koje su uzgajane na tlima s velikom brojnošću mrava rastu brže, imaju veće prinose, krupnije plodove te veću stopu fotosinteze. Svojom aktivnošću mravi mogu regulirati pH tla. To rade na način da povećaju kiselost u neutralnim tlima ili je smanje u jako kiselim tlima.

mravi u vrtu

Povećavaju vlagu u tlu

Brojni korisni organizmi u tlu, poput glista probijaju tunele ili se hrane česticama u tlu. Mravi isključivo premještaju čestice tla što doprinosi brojnim pozitivnim procesima u tlu. Kako bi izgradili svoje gnijezdo mravi svojim snažnim čeljustima uzimaju čestice tla te ih raspoređuju ovisno o tome grade li novo gnijezdo, proširuju ga za potrebe kraljice ili skladištenja hrane ili ga štite od vremenskih nepogoda. Na taj način ravnomjernije raspoređuju čestice tla i hranive tvari. Tako dolazi i do promjene u teksturi tla, odnosno prema nekim istraživanjima uočeno je povećanje sadržaja gline i pijeska u tlu.

Mravi u svojim gnijezdima reguliraju vlažnost zraka, tla i temperaturu gnijezda i na taj način povećavaju vlagu u tlu. U sušnim razdobljima mravi radnici pomoću svojih čeljusti prikupljaju kapljice vode ili rosu te ih odnose u svoje gnijezdo. Izradom tunela i komora mravi stvaraju pore promjera većeg od 1 mm. Takve pore doprinose boljoj prozračnosti i drenaži tla te olakšavaju filtraciju vode i rast korijena biljaka.

mravi u vrtu
Mravi prikupljaju vlagu

Brojne vrste mrava i biljaka imaju simbiotski odnos u kojemu se mravi hrane nektarom biljke, a zauzvrat štite biljku od štetnika, raspršuju sjeme i prozračuju tlo i obogaćuju ga hranivim tvarima. Raspršivanje sjemena biljaka pomoću mrava naziva se mirmekohorija. Više od 11 000 biljaka raspršuje svoje sjeme na ovakav način i zahvaljujući mravima pojedine biljne vrste nastanjuju nova staništa. Simbiotski odnos imaju i s lisnim ušima. Tako su mravi jedni od prvih indikatora lisnih uši na biljkama i često ćemo prije uočiti mrave nego lisne uši na biljci upravo zbog njihove veličine. Mravi se hrane mednom rosom koju proizvode biljne uši, a zauzvrat ih štite od njihovih prirodnih neprijatelja.

Suzbijte štetnike mravima!

Mravi su važan izvor hrane brojnim vrstama kukaca, guštera, ptica, žaba i sisavaca. Međutim, u većini podzemnih staništa mravi su predatori drugih kukaca i malih beskralježnjaka. Zbog svoje velike brojnosti mravi često istiskuju druge organizme, pa tako i štetnike poljoprivrednih kultura. Karakteristike poput velike brojnosti unutar gnijezda, dobre međusobne komunikacije, organizacije rada unutar gnijezda i sposobnosti brzog reagiranja čine ih odličnim kandidatima za biološko suzbijanje poljoprivrednih štetnika. Poznata su biološka suzbijanja štetnika pomoću mrava u plantažama agruma, šumama i povrćarskim kulturama.

U suvremenoj brzorastućoj poljoprivredi koja troši velike količine vode, gnojiva i pesticida sve je više poljoprivrednih površina koje su iscrpljene proizvodnjom i na kojima je uništena bioraznolikost. Takve površine nisu dugoročno održive. Tlo je jedan od najvažnijih poljoprivrednih resursa koji treba držati u ravnoteži kako bi se omogućila održiva poljoprivredna proizvodnja. Kako ne bismo prekomjerno trošili gnojiva i sredstva za zaštitu bilja, potrebno je poznavati fizikalno-kemijski sastav tla. Isto tako i organizme koji su prisutni u tlu jer prisutnost određenih organizama ukazuje na kvalitetu tla.

Mravi su vrlo osjetljivi na promjene u tlu uzorkovane vanjskim čimbenicima. Brzo reagiraju na promjene što ih čini odličnim bioindikatorima tla, odnosno pokazateljima kvalitete tla. Provode se brojna istraživanja o utjecaju mrava na poljoprivredne površine i o njihovoj ulozi bioindikatora tla. U Hrvatskoj su takva istraživanja tek u početnoj fazi. Prema dosadašnjim istraživanjima mravi su korisni i poželjni organizmi na poljoprivrednim površinama. Racionalno i ekološki prihvatljivo gospodarenje površinom, omogućit će povoljne uvjete za nastanjivanje brojnih vrsta mrava koji će poboljšati kvalitetu tla i olakšati uzgoj.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje