Onima koji o tome možda razmišljaju čitajući i ovaj tekst odmah ću poručiti. Dobro razmislite. Kao i prvi, tako i najnoviji naši iseljenici u toj dalekoj zemlji na početku prolaze teške dane. Nekad su u blatu kopali kau gumu, poslije su radili najteže poslove na farmama, a danas – bez obzira na stupanj obrazovanja – prvo najmanje dvije, tri godine rade najteže i najjeftinije fizičke poslove.
Ne znaju za potpore
Povod mojeg odlaska bio je drugačiji. U Hamiltonu je održan kongres IFAJ-a (Međunarodnog udruženja agrarnih novinara) na kojem je DANH (Društvo agrarnih novinara Hrvatske), primljeno kao punopravni član u tu svjetsku asocijaciju. Tom prigodom obišli smo i tamošnje proizvođače mesa, mlijeka, voća i vina. Imao sam prigodu ostati i nakon kongresa, te se prilično dobro upoznati s novozelandskom poljoprivredom. Kažem prilično dobro, jer prije svega treba znati da su dva novozelandska otoka površinom pet puta veći od Hrvatske. Istodobno, Novi Zeland ima stanovnika koliko i naša zemlja – 4 i pol milijuna, tako da ima svega 17 stanovnika po četvornom kilometru. Sjeverni otok, na kojem sam bio, dvostruko je veći od naše zemlje i na njemu je glavnina stočarske proizvodnje, dok su voćarska i vinogradarstva proizvodnja pretežno na južnom otoku. Gospodarstvo je od 80-tih godina prošlog stoljeća tržišno potpuno otvoreno. Njihovi poljoprivrednici ne znaju što su potpore! Kad je riječ o hrani treba naglasiti da je Novi Zeland veliki izvoznik, ali i uvoznik hrane. Najviše izvozi u Kinu, potom Australiju i Europsku uniju. Uz živu stoku, mliječne proizvode i vino sve značajniji izvozni proizvod je med. Kad je riječ o uvozu, najviše se uvozi iz zemalja EU-a, Australije i Kine. Najveći svjetski izvoznici mlijeka O mljekarstvu ću biti nešto opširniji. Treba reći da se na Novom Zelandu proizvede 3 % svjetske proizvodnje mlijeka. Ta država je na 8. mjestu u svijetu po produkciji, no najveći je svjetski izvoznik jer čak 95 posto proizvodnje te grane završava na svjetskim tržištima. O snazi novezelandske poljoprivrede i kako janjetina ili mlijeko iz te zemlje ruše cijenu europskim proizvođačima slušao sam često u Bruxellesu ili za obilazaka farmi europskih poljoprivrednika. Kad sam došao na otok trebalo mi je nekoliko dana da shvatim veličinu te proizvodnje. Naime, iz automobila u vožnji vidiš jednu ovcu na jednom brijegu, drugu na drugom i tako redom. Slično je i s kravama. No, kad shvatiš veličinu i prostranstvo pašnjaka na kojima one žive, počinješ razumijevati veličinu proizvodnje. U 12 tisuća stada ima čak 5 milijuna mliječnih krava, čije se mlijeko prerađuje u četvrdesetak mljekara, od kojih su me neke veličinom podsjetile na kutinsku Petrokemiju. Direktor sektora u tamošnjem Ministarstvu primarne industrije Ben Dalton nam pojašnjava: Za prosječnu novozelandsku mliječnu farmu potrebno je najmanje 100 hektara. Male farme imaju od 200 do 300 hektara, i stalno se povećavaju te se šire do 1000, 2000, 3000 hektara. Manje farme od 30 do 40 hektara u današnjoj klimi jednostavno ne mogu uspjeti u proizvodnji mlijeka. Kad je riječ o cijeni mlijeka treba naglasiti da se ono plaća prema količini, tj. kilogramima mliječne masti. Trenutačno je to oko 5 dolara, preračunato, to je oko 26 kuna. Antony Živković je farmu s 250 krava naslijedio od djeda Ante. Od nekadašnjeg reprezentativca Hrvatske u ragbiju, a danas farmera doznajem: Mljekara nam daje okvirnu cijenu četiri puta u godini, ona se temelji na predviđanjima. Na kraju godine i službeno odrede cijenu. Dat ću vam primjer kako bih vam bolje predočio sadašnje stanje; prije dvije godine, dobivali smo 8 dolara i 80 centi po kilogramu mliječne masti. Ove godine, cijene su počele na 3 dolara i 85 centi, što je više upola niže od prije dvije godine. Tada je bilo izvrsno, a sada je vrlo loše. Cijena koju postižemo isključivo je odraz tržišne potražnje, to je onoliko koliko oni hoće platiti. Morate se prilagoditi i na loša i na dobra vremena. Drugi proizvođač, Ian Scott, ispričao mi je da svaka od njegovih krava tijekom 300-dnevne mužnje proizvede oko 500 kilograma mliječne masti. Mužnju počinju u proljeće (kad je kod nas jesen) i prestaju početkom zime (u doba našeg ljeta). Od 100 kilograma mlijeka dobiju 8,5 ili 9 kilograma mliječne masti. Sve nas iz Europe iznenadilo je kako su tamošnje farme skromno građene. Investicije su minimalne. A s obzirom da snijeg padne vrlo rijetko i kratko se zadrži, njihova je stoka svih 365 dana i sva 24 sata na otvorenom. Njihovi stočari nemaju staja, a mužnja se odvija, rekli bi, u običnim nadstrešnicama. Kad sam obišao imanje Viktora Matijaševića i njegovih sinova Franka, Andrewa i Milana iznenadilo me još nešto. Svaki od njih ima svoje stado i svoju zemlju tj. pašnjake. No, sva se stoka – više od dvije i pol tisuće krava – muze na jednom mjestu, u rotolaktoru za 70 krava. Viktor mi tumači da s njima zajednički radi i njegov brat. Iako ima 80 godina on jedini i za sve njih vodi financije i to bez pisanog ugovora! Svi zajedno imaju 6 000 ha zemlje i dnevno predaju po 110 000 litara mlijeka. Više nego što u Hrvatskoj prosječno u godini isporuče dva gospodarstva. Razgovarajući o veličini gospodarstva, Frank mi tumači: Većina je mljekarskih tvrtki počela nagovarati farmere da postanu veći i veći. Kao mljekar ste jednostavno prisiljeni rasti zbog sustava isplate; ako ne rasteš, ne zarađuješ. Mali mljekari jedva spajaju kraj s krajem, tako da se mora rasti. Trenutačno su svi stabilno. U 1970-tima kada sam ja rođen, prosječna je farma imala samo stotinjak hektara, što znači oko 120 krava, dvije su obitelji radile na farmi, i svatko je dobro živio. Sada, trebate najmanje 300 hektara, koje obrađuju dvije obitelji te radnici, s otprilike 400 krava. Zato s Antonyem Živkovićem razgovaram o natpisima koje sam vidio na više farmi: za prodaju. To je dosta često u našim krajevima, kaže Antony. Stanje je trenutačno uistinu teško. Puno ljudi je zaduženo i ne mogu otplaćivati dugove, te su prisiljeni prodavati farme. Zanima me i koliko stoji jedna farma i ima li kupaca. Antony procjenjuje da bi njegova stajala, a od 4 do 5 milijuna novozelandskih dolara (oko 20-25 miliuna kuna) te dodaje: Sada, na Novom Zelandu imamo puno stranih ulagača. Najveći broj dolazi iz Kine, Sjedinjenih Američkih Država, ali ovdje govorimo samo o posljednjih nekoliko godina. Farme kupuju velike strane tvrtke. Obiteljska imanja izumiru. Nekad to nije bio slučaj, ali došlo je novo vrijeme. Unatoč tome u iduće četiri godine izvoz agrarnih proizvoda Novi Zeland planira povećati za dodatnih 6 milijardi dolara.
Planovi za razvoj
Ben Dalton iz Ministarstva primarne industrije pojašnjava: Imali smo plan o dvostrukom povećanju izvoza do 2025. godine, ali je zbog niskih cijena mliječnih proizvoda u posljednjih 12 mjeseci nizak postotak rasta, te je on lani bio oko 7 posto. Budući da se naš sustav temelji na robnoj proizvodnji, ranjivi smo na oscilacije u cijenanam na globalnoj razini. To je uvelike utjecalo na naš cilj; sada moramo obaviti razne prilagodbe kako bismo taj cilj ipak ostvarili. A taj cilj prvenstveno su najmnogoljudnije zemlje svijeta, prije svega Kina, Indija, Japan i mnoge pacifičke. No, tu je i Europa. Kako bi povećali proizvodnju i ostvarili planirane ciljeve, ali i smanjili štetnost klimatskih promjena koje i na Novom Zelandu poljoprivrednicima uzrokuju štete od suše ili ciklona novozelandski ministar poljoprivrede Hon Nathan Guy ističe planove s navodnjavanjem te spremanjem kišnica. Navodnjavanje je vrlo važno na Novom Zelandu. Vjerujem da bismo kvalitetnijim navodnjavanjem mogli povećati izvoz za 4 milijarde novozelandskih dolara; vjerujemo da možemo staviti još 400 tisuća hektara tla pod navodnjavanje. Trenutačno se skladišti 2 % kišnice. Želimo pokazati kako smo svjesni tog problema, te da imamo rješenje. Još jedna pozitivna strana navodnjavanja kišnicom je ta da ćemo maknuti velik dio tereta s podzemnih izvora vode. Stoga uopće ne treba sumnjati da će idućih godina i u Europu, a time i Hrvatsku, s Novog Zelanda stizati sve više mesa, mlijeka, voća, vina, meda i drugih poljoprivrednih proizvoda i po sve nižim cijenama!
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
