ZGrappa festival je jedinstveni događaj koji spaja ljubitelje rakije, gastronomije i kulture u Zagrebu, a ove godine donosi i bogat program koji uključuje degustacije, radionice i večernje zabave. U sklopu festivala organizira se i dodjela nagrada CROSPIRIT – ocjenjivanje rakija, likera i ginova, u suradnji s Gospodarskim listom i Agronomskim fakultetom. Marin Levaj, organizator ZGrappa festivala, podijelit će s nama više o tome što nas sve očekuje ove godine.
ZGrappa festival okuplja ljubitelje rakije iz cijele regije. Kako je došlo do ideje za pokretanje festivala i koji su bili Vaši ciljevi pri njegovom osnivanju?
-Ideja za festival proizašla je iz mog iskustva s Mojo barom, koji sam otvorio 2012. godine. Bilo je to prvo mjesto u gradu gdje se moglo uživati u dobrom vinu po pristupačnim cijenama. Nakon uspješnog pokretanja Wine Spring Break-a, došli smo na ideju organizirati festival posvećen rakiji. Iako smo godinama odgađali realizaciju zbog nedostatka resursa, ta ideja nikada nije napustila moju glavu. Na nagovor svoje prijateljice Mirne Petrov, koja je event menadžerica, konačno smo prošle godine uspjeli organizirati prvi ZGrappa festival s gotovo 50 izlagača u Boćarskom domu iz cijele regije, uključujući Italiju i Austriju.
–Festival je bio prilika za edukaciju i pokazivanje rakije kao pića koje se može uživati u društvenom okruženju, daleko od predrasuda o alkoholu. Jedna odležana šljivovica nije ništa slabije piće od viskija! Ali uvjeravam Vas dragi čitatelji, ako ćete odgovorno i normalno pijuckati rakiju, a to znači da jednu rakiju pijuckate 20-30 minuta i da pritom pijete puno vode, bit ćete, naravno pod blagim utjecajem alkohola, ali nećete biti agresivni.
Odakle naziv ZGrappa?
-Dugo sam razmišljao o nazivu, pokušavajući izbjeći negativne konotacije koje rakija nosi. Odabrao sam naziv “Grappa”, koji se odnosi na talijansku rakiju, kao međunarodno prepoznatljiv izraz. Spojio sam ga s “Zagreb” kako bi ime reflektiralo lokaciju festivala. Marko Vukić iz grupe Planet Groove predložio je naziv “ZGrappa”, a tako smo ga i nazvali. Rakija se spominje u podnaslovu festivala “Zgrappa – međunarodni festival rakije i likera”, ističući njen međunarodni karakter.
Festival je jedinstvena kombinacija degustacija, predavanja i zabave. Kako uspijevate uskladiti sve te elemente i stvoriti događaj koji privlači toliko različitih posjetitelja?
-Nismo željeli da festival bude samo o kušanju, pa smo okupili vrhunske stručnjake iz regije da educiraju posjetitelje. Ove godine imamo eminentne predavače poput Daria Grabarića, Antu Lončarića, a ove godine smo privukli i predavačicu, Cecile Lecerf iz Francuske koja predstavlja Spirit France, Armagnace kuće Janneau i Calvadose kuće Boulard. Također, ekskluzivno najavljujemo i BBC Spirits koji predstavlja Ikigai Collection destilerije Kurayoshi s legendarnim japanskim ginom Etsu. Edukacija o uživanju u piću važna je jer mnogi ljudi piju na pogrešan način. U festival smo uključili i zabavne elemente poput glazbe i afterpartyja, kako bismo posjetiteljima omogućili opuštanje i umrežavanje kao što je to na npr. Weekend Media Festivalu u Rovinju na kojem je sve to troje jako dobro posloženo.
Na ovogodišnjem festivalu sudjeluje stotinjak proizvođača. Koje kriterije primjenjujete pri odabiru izlagača i što mislite da festival donosi malim proizvođačima?
–Ove godine planiramo imati 40 izlagača zbog manjeg prostora. Ključni kriterij je da izlagači budu legalni proizvođači, jer ne podržavamo neregistrirane destilerije! Festival pruža priliku malim proizvođačima da se povežu s posjetiteljima i nauče o proizvodnji rakije. Svi izlagači prolaze kroz strogu proceduru, a festival im omogućuje da se predstave publici i razmijene iskustva.
U suradnji s Gospodarskim listom organizirate CROSPIRIT ocjenjivanje rakija, likera i ginova. Kako je ta suradnja započela i što ovo ocjenjivanje znači za ZGrappa festival?
-Zgrappa zapravo nema veze s CROSPIRIT ocjenjivanjem koje postoji već godinama. Kada smo pokretali ZGrappu, shvatili smo da nemamo resurse za organizaciju vlastitog ocjenjivanja. Pa smo se dogovorili s Gospodarskim listom da objave svoje pobjednike na našem festivalu. Na samom otvaranju, u petak, oko 13 sati popodne bit će proglašenje pobjednike CROSPIRITA, što pomaže u promociji kvalitete rakija.
CROSPIRIT Gospodarskog lista, pruža priliku proizvođačima da se istaknu. Kako ocjenjivanje doprinosi promociji rakija i likera, i koje su povratne informacije proizvođača?
-Natjecanja privlače pažnju, kako kušača, tako i proizvođača. Dobivanje visoke ocjene na natjecanjima stvara reputaciju proizvoda, što potiče prodaju. Proizvođači nam često govore da im ocjenjivanja pomažu da poboljšaju kvalitetu i usmjere se na ono što potrošači traže. To je korisno i za kušače, jer im olakšava izbor kvalitetnih proizvoda.
Ove godine ZGrappa nudi neograničeno kušanje rakija. Možete li nam reći koje rakije i likeri će se izdvojiti na festivalu i kakvu reakciju očekujete od posjetitelja?
–Očekujemo široku paletu rakija i likera, svaka destilerija će imati između 10-15 različitih okusa. Savjetujem posjetiteljima da prije kušanja porazgovaraju s proizvođačima o svojim preferencijama. Među izlagačima su poznate srpske destilerije i novije hrvatske, koje su osvojile priznanja na međunaorodnim natjecanjima. Osim što će moći kušati, posjetitelji će imati mogućnost kupiti proizvode po festivalskim cijenama.
Rakija se često percipira kao piće niske kvalitete. Kako ZGrappa festival pomaže u promjeni te percepcije i promovira rakiju kao piće za uživanje?
-ZGrappa festival je već sad značajno doprinio porastu prodaje domaćih rakija. Kroz naš PR i događaje, nastojimo educirati ljude o razlici između loših i kvalitetnih proizvoda. Mnogi posjetitelji su otkrili da su do sada probali loše rakije, a sada im je festival otvorio oči za bolje, profinjenije opcije. Kvalitetni destilati iz Hrvatske i Srbije počinju dobivati priznanje i ne trebamo se sramiti našeg nacionalnog brenda.
Jedan od Vaših ciljeva je plasiranje rakije kao nacionalnog brenda u inozemstvu. Kako planirate promovirati rakiju izvan granica Hrvatske i zašto smatrate da ima globalni potencijal?
-Naša rakija može konkurirati svjetskim proizvodima poput viskija i konjaka. Već postoje uspješni primjeri naših rakija na inozemnim tržištima. Kako su hrvatska vina već dobro kotirana, vjerujem da će i rakija s vremenom pronaći svoje mjesto u inozemstvu. Siguran sam da će u nekom trenutku se i neki naši rakijaši probiti, ja već znam da destilerija Đanić iz Slavonije godinama se jako dobro prodaje na njemačkom i austrijskom tržištu. Postoje neki distributeri koji su specijalizirani za uvoz srpske rakije na njemačko tržište, kada Nijemcu kažeš šljivovica, on zna o čemu se radi i rado će je popiti. Moramo raditi na promociji, kako bismo rakiju predstavili kao elitno piće koje se može poslužiti u uglednim restoranima.
Rakija je stoljećima važan dio tradicije ovog prostora. Što za Vas osobno znači očuvanje te tradicije i koliko je važno da festival promovira kulturu rakije?
–Očuvanje tradicije je ključno, posebno u kontekstu turizma. Želimo da posjetitelji uživaju u lokalnim proizvodima, a ne da se izlažu samo stranim brendovima. Ja volim popiti dobar viski, pogotovo ako odem u Englesku ili Škotsku ili u Ameriku, naručit ću dobar Bourbon jer je to njihov proizvod kojim se oni ponose. Isto tako očekujem od Amerikanca da dođe u Hrvatsku da popije jako dobru viljamovku ili šljivovicu ili dalmatinsku travaricu. U tom smislu, festival pomaže u promoviranju rakije kao dijela naše kulturne baštine. Razvijanje koktela od rakije također je važan aspekt, jer modernizacija može privući mlađu publiku i potaknuti interes za našim tradicionalnim pićem.
Ove godine predstavljate rakije ne samo iz Hrvatske, već i iz drugih zemalja poput Srbije i Italije. Zašto ste se odlučili uključiti strane proizvođače i kako oni obogaćuju festival?
–Od prvog dana bila je ideja da ZGrappa postane međunarodni festival. Već prošle godine imali smo mnogo gostiju iz Srbije, ali i nekoliko iz Italije, a neki se vraćaju i ove godine. Želim da se, posebno u regiji, zbližimo i zajedno nastupamo, jer smo premala regija da bismo bili sami. Moramo se udružiti i jačati svoj nastup na vanjskim tržištima. Možemo učiti od Talijana, koji su uvijek bili predvodnici u gastronomiji i dizajnu. Nedavno sam bio na kušanju u destileriji Poli, što me jako impresioniralo zbog njihove raznolike ponude i više od 100 godina tradicije. Od njih možemo naučiti mnogo u marketingu, dizajnu i proizvodnji. Što više stranih proizvođača uključimo, to su veća iskustva i znanja koja razmjenjujemo. Trenutno pregovaramo i s nekim Bugarima te se nadamo da će se i oni pridružiti.
Koja je država vodeća u rakiji?
–Teško je dati točan odgovor na ovo pitanje bez statističkih podataka, ali smatram da je to Srbija. Oni imaju više od 1.000 registriranih destilerija, a svaka kuća obično ima svoju rakiju. Kada se u obitelji rodi dijete, često zakopaju burence u dvorištu. Pozvati nekoga na rakiju u Srbiji je intiman čin, što znači da ste prihvaćeni u obitelj. Oni jako drže do te tradicije i ponosni su na proizvodnju vlastite rakije.
Istraživanja pokazuju porast konzumacije rakije u Hrvatskoj. Što mislite da potiče taj trend, i kako ZGrappa festival doprinosi popularizaciji rakije?
–Moj dojam je da se trend promijenio s dolaskom koronavirusa, kada su ljudi bili onemogućeni izlaziti u omiljene kafiće. Počeli su kupovati alkohol u trgovinama te su se okrenuli kvalitetnijim i skupljim pićima. Tako je narasla prodaja ekskluzivnih proizvoda. Dok je ZGrappa bila u pripremi, ljudi su počeli čitati o njoj. Obilazili smo različita kušanja i razgovarali s distributerima, a nakon što su posjetili ZGrappu, mnogi su shvatili sve o čemu smo govorili.
–Neki su sumnjali da će se ljudi samo napiti, no uvidjeli su da to nije slučaj. Kada su probali rakije za koje nisu ni znali da postoje, iznenadili su se koliko kvalitetna rakija može biti ugodna za piti. Distributeri su mi otvoreno rekli da je prodaja porasla za 7 % nakon ZGrappe, što je logično. Bez festivala, nema uspjeha. U Srbiji se održava više od stotinu festivala, a i Hrvatska treba svoj festival koji će okupiti sve izlagače i raditi na promociji rakije kao nacionalnog brenda.
U sklopu festivala organizirate edukativna predavanja o rakijama. Kako birate teme i predavače, i koje predavanje biste posebno izdvojili ove godine?
–Moj prijatelj Dario Grabarić, svjetski stručnjak za destilate, već godinama se bavi alkoholom i ugostiteljstvom. Kada smo radili prvu ZGrappu, dao nam je podršku i pristao doći. Njegovo predavanje bilo je fantastično, a ljudi su ga jako dobro prihvatili, što nam je omogućilo da ga zamolimo da postane stručni suradnik za drugu ZGrappu i podignemo edukativni karakter festivala na višu razinu. U suradnji s njim dogovorili smo nekoliko zanimljivih predavanja.
–Najvažnije je možda njegovo predavanje s profesorom Antom Lončarićem iz Osijeka, koji će učiti goste kako pravilno kušati alkohol. Cecile Lecerf, managerica izvoza za Spirit France predstavit će Armagnace kuće Janneau i Calvadose kuće Boulard. Imamo i destilere koji će održati radionice, poput destilerije Belgrade Urban Distillery s rakijom Branko, koja će imati radionicu “Novo lice šljivovice”.
Organizacija velikog događaja poput ZGrappa festivala zahtijeva puno truda. Kako izgleda proces organizacije festivala i s kakvim izazovima se najčešće susrećete?
–To je vrlo zahtjevan posao, što dobro znaju svi u ovom sektoru. Kada je prva ZGrappa završila, odmah smo započeli s organizacijom druge. No, najveći posao odrađuje se dva-tri mjeseca prije festivala. Fascinantno je vidjeti da je cijeli projekt iznijelo doslovno četvero-petero ljudi iz mog najužeg okruženja. Okružio sam se svojim najboljim prijateljima koji su mi velika podrška. Svaki od njih poznaje nekoga tko može doprinijeti na svoj način. Bez svojih prijatelja, ovo nikada ne bi uspjelo! Budući da nemamo podršku institucija ni države, a ni sponzori nisu brojne, sve to pada na leđa naših izlagača. Srećom, to uspijeva, pa se ZGrappa već drugi put održava u Zagrebu.
I za kraj, možete li našim čitateljima dati neki savjet kako prepoznati kvalitetnu rakiju i na što obratiti pažnju prilikom kušanja?
–Obratite pažnju na sve aspekte, ali najmanje na dizajn i bocu, iako je i to važno za opći dojam. Definitivno dobro pomirišite proizvod, izbliza i izdaleka, malo ga zavrtite u čašici kao što biste radili s vrhunskim vinom, i uzmite manji gutljaj, malo ga prožvačite u ustima. Lagano pijuckajte i kada progutate, ništa vam ne smije smetati. Bolja rakija je ona koja je harmonična; može biti gorka, snažna, slaba ili slatka – to nije možda bitno, no sve mora biti harmonično.
–Isto tako, dobra rakija ne bi trebala biti bolna za grlo, a kad ju progutate, trebali biste osjećati topli osjećaj koji traje, bez oštrih i neprijatnih okusa. Ako vas nakon nekoliko gutljaja peče grlo, to nije dobar znak. Bitno je i napomenuti da se rakija najbolje kuša u manjoj količini, ne više od dva decilitra. Uz rakiju je poželjno i pojesti nešto kako bi se upotpunio doživljaj. A, naravno, najbolje je kušati je s ljudima koji dijele istu strast prema ovom piću, jer dijeljenje iskustava obogaćuje užitak!
Razgovarala: Paulina Mlinarić
Izvor: https://horecapro.hr/
