Mnogi naši pretplatnici posjeduju manje kuće ili vikendice izvan urbanih područja. Na okućnicama obrađuju vrtove, voćnjake i cvjetne gredice. Ovakav koristan boravak u prirodi moguće je nadopuniti s nekoliko košnica i ostvariti dodatne prihode.

U pčelarstvo se uz hobi razmišljanje može krenuti i kao dopunsko ili osnovno zanimanje. Tu su troškovi veći i potrebno je paziti na ekonomsku opravdanost bavljenja pčelarstvom. Posljednjih nekoliko godina broj registriranih pčelinjih zajednica i pčelara pri Hrvatskom pčelarskom savezu gotovo je udvostručen. Bavljenje pčelama uz povoljne vremenske prilike omogućava relativno brži povratak uloženih sredstava od ostalih djelatnosti vezanih uz prirodu i poljoprivredu. Ovakvo razmišljanje dodatno potiče i visoka cijena meda te ostalih pčelinjih proizvoda uz stalnu potražnju. Razmišljanje samo o zaradi nije dobar razlog za početak bavljenja pčelama jer je mogućnost brzog povrata uloženih financijskih sredstava jednaka brzom gubitku i propasti. Samo jedna bolest ili nepogoda kakva je bila poplava u Slavoniji ili vruća i sušna ljeta s velikim požarima može preko noći uništiti sav trud i ulaganje. Malo hobi pčelarstvo je prvih godina učenje i istraživanje, uz boravak u prirodi, a kroz dvije ili tri dobre sezone može početi vraćanje uloženog i zarada. Na pčelinjaku tijekom cijele godine ima dovoljno posla. U toplom dijelu godine, kada pčele izlaze iz košnica, pazimo na razvoj, povećavamo im prostor za leglo i med, vrcamo zreli med, a krajem ljeta ih pripremamo za zimu i suzbijamo varou. Razdoblje zimskog mirovanja pčela održava nas u pokretu pripremom i popravljanjem opreme, druženju na stručnim skupovima i sajmovima te proučavanjem pčelarske literature. Na taj nas način bavljenje pčelama potiče da kroz cijelu godinu živimo s prirodom.

""

Smještaj pčelinjaka

Kako bi krenuli s pčelarenjem moramo imati pogodno mjesto za postavljanje pčelinjaka. Ono mora biti prometno lako pristupno u svim vremenskim uvjetima, a oko njega mora biti dovoljno pčelinje paše. Pri izboru mjesta za pčelinjak treba se pridržavati odredbi propisanih «Pravilnikom o držanju pčela i katastru pčelinje paše» (Narodne novine broj 18/08, 29/13, 42/13 i 65/14). Ovim Pravilnikom definirani su pojmovi pčelinje zajednice, pčelinjaka, uvjeti smještaja, seljenja i iskorištavanja pčela. Odredba o smještaju pčelinjaka propisuje uvjete kojima mora udovoljavati mjesto za postavljanje pčelinjaka bilo kao stojećeg ili su pčele dovezene na pašu. Tako se propisuje da pčelinjak mora biti smješten tako da pčele prilikom izlijetanja ne smetaju susjedima, prolaznicima, javnom prometu i domaćim životinjama. Najekonomičniji let pčela je do 750 metara zračne udaljenosti oko pčelinjaka. S te udaljenosti pčele donesu najviše nektara u odnosu na količinu koju potroše prilikom leta za vlastitu energiju. Mora biti udaljen najmanje 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata tijekom turističke sezone. Nije dopušteno postaviti pčelinjak bliže od 100 metara od autoceste, željezničke pruge i aerodroma pri čemu izletna strana ne smije biti okrenuta prema njima. Najmanja udaljenost između dva pčelinjaka mora iznositi 500 metara. Od registrirane oplodne stanice mora biti udaljen 2000 metara. Stacionarni pčelinjak do 50 zajednica kojemu je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora od njih biti udaljen najmanje 20 metara. U slučajevima kad je udaljenost stacionarnog pčelinjaka u naseljenom mjestu manja od navedenih pčelinjak mora biti ograđen zaštitnom ogradom (zid, puna ograda, gusta živica) višom od 2 metra. Ova ograda mora biti sa svih strana pčelinjaka 2,5 metara duža od dužine izletne strane i postavljena najviše 10 metara od izletne strane.

Uz poštivanje ovih odredbi ekološki pčelinjak mora biti smješten na području gdje su osigurani nezagađeni izvori peluda i nektara. To znači da pčelama ne smije biti dostupna industrijska vegetacija na koju se primjenjuju kemijska sredstva za zaštitu, ali im smiju biti dostupni ekološki usjevi ili višegodišnji nasadi. Idealno mjesto za ekološki pčelinjak je ono koje je u polumjeru udaljeno 3 kilometra u odnosu na najbližu prometnicu ili ne ekološku obradivu površinu. Pčelama s ekološkog pčelinjaka ne smiju biti dostupne niti površine koje se tretiraju protiv komaraca.

Navedeni Pravilnik propisuje i sve ostale uvjete o kojima moramo voditi računa prije početka bavljenja pčelama.

(nastavlja se)

Prethodni članakKad i kako dodati magnezij vinovoj lozi?
Sljedeći članakImam li status branitelja?
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.