Sa suzbijanjem je potrebno započeti što ranije, odmah nakon vrcanja meda kako bi pčele imale vremena za oporavak prije poticanja uzgoja za zimske pčele. Kako bismo bili sigurni u kolikom su broju varoe prisutne u našim zajednicama potrebno je napraviti kontrolni pregled. To smo također opisali u prošlom broju. On se provodi na 10% od ukupnog broja zajednica i to na onima koje su najslabije. Možemo ga napraviti i brojanjem ili “pranjem pčela”.
Pranje se provodi tako da žrtvujemo određeni broj pčela (što više to je rezultat točniji), usmrtimo ih i onda isperemo u otopini deterdženta (oko 2%), procijedimo pčele kroz grubo sito, a varoe kroz finije i prebrojimo. Iz odnosa broja pčela i broja ispranih varoa odredimo stupanj invadiranosti. Bez žrtvovanja pčela prisutnost varoe možemo utvrditi i pomoću šećera u prahu. To radimo tako da u čašu volumena oko 2decilitra stresemo žive pčele s okvira i pretresemo u veću staklenku (kao za med). Na te pčele stavimo pune 3 žlice šećera u prahu. Poklopimo poklopcem na kojemu je mreža kroz koju pčele ne mogu prolaziti. Šećer i pčele laganim okretanjem izmiješamo i ostavimo stajati oko 3min.
Nakon toga kroz mrežasti poklopac iz staklenke istresemo šećer i prosijemo kroz fino sito na kojemu ostanu varoe. Pčele iz staklenke vratimo u košnicu da ih druge očiste. Za brojanje prirodno otpalih varoa ili nakon dijagnostičkog tretiranja potrebna nam je mrežasta (antivaroa) podnica ili postavljanje bijelog papira, koji je premazan vazelinom, parafinskim ili jestivim uljem, na običnu podnicu od dasaka. Postavljanje papira vrijedi i za košnice kojima se podnica ne odvaja (kao AŽ). Pri tome je potrebno obratiti pozornost da podnicu ne posjećuju mravi jer oni s nje odnose nečistoće i uginule nametnike.
Jedno je od dostupnih sredstava koje je moguće primijeniti u ovom razdoblju, uz komercijalne pripravke, mravlja kiselina koja se uz pravilnu uporabu neznatno zadržava u pčelinjim proizvodima. Svejedno je okvire ili nastavke za vrcanje potrebno maknuti iz košnice ili izvrcati prije njene primjene, potrebno je izvaditi matičnu rešetku, a leto ostaje otvoreno.
Mravlja kiselina
Bistra bezbojna tekućina, oštrog prodornog mirisa, mravlja kiselina (HCOOH) oksidacijski je proizvod metanola i najjednostavnija karbonska kiselina. Topljiva je u vodi, alkoholu i eteru. Na koži izaziva plikove, pa je prilikom rada s njom potrebno poduzeti sve mjere zaštite. Odnosno koristiti zaštitne rukavice, naočale i odjeću, a ako nije ohlađena i zaštitnu masku. Dobro je i ako uz mjesto rada imamo kantu s čistom vodom kojom se možemo isprati u slučaju prskanja. Ako nabavimo jaču koncentraciju od željene, razrjeđivanje obavljamo destiliranom vodom poštujući pravilo da se nikada ne ulijeva voda u kiselinu (VUK), nego obrnuto kiselina u vodu kako ne bi došlo do pregrijavanja, pucanja posude i prskanja kiseline.
Voda mora biti destilirana, a ne samo demineralizirana, kakva se također može pronaći u prodaji.
U prirodi je vrlo raširena, pa je između ostalog nalazimo u koprivama, mravima, pčelinjem otrovu. Prirodni je sastojak meda. Koristi se u tekstilnoj, farmaceutskoj, kemijskoj i drvnoj industriji. U pčelarstvu je jedno od sredstava izbora za smanjenje broja varoa u pčelinjim zajednicama u razdoblju kada u košnicama ima legla. Naime jedina je od organskih kiselina koja djeluje i na varoe u poklopljenom leglu. Lako se proizvodi, pa je relativno dostupna i jeftina.
U pčelarstvu se koristi za suzbijanje varoze u bespašnom razdoblju. Uspješnost primjene je prema nekim autorima i veća od 90%. To se zasniva na činjenici da pčele mogu podnijeti i više od stotinu puta višu dozu od varoe. Ekološki je prihvatljiva. Primjenjuje se u koncentracijama od 15-85%. Poželjna temperatura zraka prilikom primjene je od 12-30oC. Pri dnevnim temperaturama zraka do 20oC primjenjuje se tijekom dana, od 20-25oC ujutro ili navečer, a preko 25oC rano ujutro. O
ve vrijednosti su vrlo bitne, jer pri višim temperaturama kiselina brže hlapi i stvara veće koncentracije u košnici. Osnovni načini primjene su kratkotrajni i dugotrajni, a prema mjestu u košnici odozdo ili odozgo. Primjena odozgo, iznad satonoša, učinkovitija je jer su pare mravlje kiseline teže od zraka i padaju preko saća prema podnici i kroz leto izlaze van. Bez obzira na način primjene potrebno je pola sata promatrati zajednice. Ako su zajednice jake, a temp. neočekivano poraste mogu se pčele skupiti na letu u obliku brade. To nije ništa neobično. Dobro je 2dana prije primjene mravlje kiseline pčele prihraniti, kako bi se osjećale zadovoljne. Puni zadak otežava skrivanje varoa između ljuščica.
Primjena mravlje kiseline
Kratkotrajna primjena odozgo je jedan od najlakših načina, ali zahtijeva nešto više vremena i rada nego dugotrajna primjena. Provodi se tako da spužvastu krpu za brisanje u kućanstvu postavimo izravno na satonoše i na nju nakapamo od 20-30mililitara, u zamrzivaču ohlađene na -18oC, 60% mravlje kiseline. Tako ohlađenu kiselinu potrebno je u prijenosnom hladnjaku dopremiti i na pčelinjak. Krpa je najčešće veličine 20x20x0,5cm, prethodno dobro isprana u čistoj vodi i osušena.
Ako nismo sigurni u njenu upojnost, možemo je postaviti na plastični podložak, vrećicu ili tanjur kako kiselina ne bi kapala izravno na saće i pčele. Umjesto krpe može se koristiti i papirnati ubrus ili karton na tanjuriću. Na kojega se postavi određena količina kiseline u bočici, osigurana od prevrtanja i grlom okrenutim prema dolje. Kiselina mora biti ohlađena kako bi se spriječilo početno naglo hlapljenje. Koje može imati za posljedicu da pčele sklupčaju maticu i usmrte je, a i od nagle prevelike doze uz visoku temp. zraka mogu stradati i starije matice.
Najčešća je primjena 25mililitara kiseline za 10 okvirni nastavak. To znači da se za LR košnice čija su plodišta u dva nastavka primjenjuje 50ml. Količinu točno određujemo medicinskom špricom ili menzurom. Ako imamo vremena i mogućnosti, može se postaviti jedna krpa s 25ml na donji i jedna na gornji nastavak. Tada je učinkovitost najveća. U AŽ košnicama moguća je primjena odozgo. Tako da se krpa natopljena kiselinom stavi u plastičnu vrećicu (za zamrzavanje namirnica), koju objesimo na najvišu moguću točku u košnici. Vrećicu s krpom trakasto prorežemo, slično kao kod dodavanja pogača za prihranu.
Veličinu otvora prilagodimo temperaturi zraka, odnosno pri višim temperaturama radimo manje otvore i obrnuto pri nižim. Količina kiseline po broju okvira je ista kao i za LR nastavak. Primjena odozdo obavlja se na isti način s upijajućom krpom i s istom količinom samo je koncentracija 85%. Krpa se stavlja na podnicu ispod mreže. Kod ovog načina širenje para mravlje kiseline unutar košnice temelji se na provjetravanju i struju zraka koju proizvode pčele lepezanjem krila. Ovisno o temp. okoline, kiselina ishlapi za 8-10h. Postupak se ponavlja 3 puta kroz tj dana u pravilnim vremenskim razmacima ili najdulje 3x svakih 5dana kroz dva tj.
Trokratna primjena trebala bi izgledati ovako:
1. dan nakapamo 20 do 25 ml 60% mravlje kiseline
4. dan ponovno 20 do 25 ml 60%
7. dan ponovno 20 do 25 ml 60%
10. dan izvadimo krpu lili drugu podlogu na koju smo kapali da je pčele ne počnu propolizirati ili trgati i iznositi iz košnice.
Dugotrajna primjena provodi se kroz dulje vremensko razdoblje 15% otopinom koja se također postavlja iznad ili ispod plodišta, što zahtijeva dodatni nastavak ili polunastavak i prilično je komplicirano. Količine su znatno veće i kreću se do 4-5 litara otopine. Također se dugotrajna primjena provodi i pomoću posebno konstruiranih isparivača. Oni se postavljaju na prazan okvir i umeću u plodište, ali ne uz samo leglo, nego između mora biti okvir s peludom ili medom. Ovi isparivači su napravljeni tako da se pomoću fitilja ili veličine rupica na njima održava stalno isparavanje 60% mravlje kiseline pri temp. od 15-30oC kroz 14dana.
Stavlja se 180 ml kiseline po jednom nastavku, s time da se dnevno isparavanje kreće do 20 ml. Ako su dva nastavka isparivači se postavljaju na suprotnim stranama (npr. jedan dolje lijevo, drugi gore desno). Mogu se nabaviti u prodavaonicama pčelarskih potrepština i potrebno ih je koristiti prema priloženoj uputi. Prednost im je ta što u košnici dulje vrijeme održavaju poželjnu koncentraciju para mravlje kiseline i umanjuju troškove rada. Zato jer ih nije potrebno nadolijevati za jedan tretman. Nedostatak je što pri temperaturama preko 30oC brzina hlapljenja postaje prevelika i potrebno ih je vaditi i smanjivati otvore, odnosno fitilje.
Zaštita pri radu
Već je prije napomenuto da se prilikom rada s mravljom kiselinom moramo pridržavati svih mjera opreza i zaštite zbog njenog korodirajućeg djelovanja. Iz toga proizlazi i da kiselina nagriza sve metalne dijelove u košnici i u području primjene. Stoga mreža na podnicama mora biti izrađena od materijala koji je otporan na koroziju. Žica u okvirima mora biti od nehrđajućeg materijala. Također skrećemo pažnju da se u slučaju prolijevanja ili prskanja kiselina mora isprati s puno vode. Ako dospije na odjeću potrebno ju je odmah skinuti i to mjesto obilno isprati vodom i sapunom, a u slučaju otvorene rane samo vodom.
Ako se pojavi crvenilo, potrebno je zatražiti liječničku pomoć kao i u slučaju udisanja para i nadraživanja dišnog sustava. Primjena mravlje kiseline često ima za posljedicu smanjenja količine legla. Odnosno matica polaže manje jajašaca, pa je nakon tretmana dobro pregledati nekoliko zajednica i u slučaju smanjenja legla obaviti poticajno prihranjivanje, koje ionako treba započeti u ovom i nastupajućem razdoblju.
