Odbor za pčelarstvo Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatski pčelarski savez zajednički su organizirali okrugli stol pod nazivom „Otrovanja pčelinjih zajednica“. On je na Zagrebačkom velesajmu okupio velik broj pčelara iz cijele Hrvatske.
Ogroman broj okupljenih pčelara i stručnjaka su kroz brojne prezentacije istraživanja te predavanja dobili najnovije informacije o stanju u sektoru. Prezentacije i rasprava ukazale su na razornu štetu koju nanose patvorine, uporaba pesticida. Također zaprašivanja komaraca za cijeli sektor i to kako za pčele tako i za ljudski organizam. Predsjednik Odbora za pčelarstvo Željko Vukić i predsjednik Hrvatsko pčelarskog saveza Dražen Kocet naglasili su dosadašnje napore u predlaganju mjera pomoći za razvoj pčelarstva RH kao i zaštitu pčela.
–Za opstanak pčela, koje su nam važne za proizvodnju hrane i očuvanje biološke raznolikosti, potrebno je uspostaviti ravnotežu između pčelarskog i poljoprivrednog sektora. Kako bi se na održiv način koristilo pesticide i trovanje pčela svelo na minimum. Izjavila je u uvodnom govoru predsjednica saborski Odbora za poljoprivredu Marijana Petir .
–Zaključeno je kako je potrebna snažnija komunikacija i suradnja na svim razinama, kao i edukacija te snažnije kontrole na terenu. Posebno je istaknuta problematika zaprašivanja komaraca tijekom dana. Kao i ratarskih kultura poput šećerne repe što ponekad nanosi nesagledive posljedice za pčelinje zajednice te bi isto moralo pod hitno prestati. Također, pčelari su izrazili zabrinutost zbog loše kontrole provedenih edukacija rukovanja pesticidima. Zbog koje mnogi proizvođači rade štete cijelom sektoru. Najavljena je i nova radionica u cilju jačanja svijesti o ovom problemu kod svih poljoprivrednika. Priopćeno je iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Predstavnici Odbora za pčelarstvo HPK iznijeli su na okruglom stolu podatke kako je HPK do sada tražila više od 10e po košnici, sadnju medonosnog bilja tijekom cijele sezone. Također pravovremena košnju kako se ne bi prekidao izvor hrane za pčele. Isto tako zatraženo je i vrednovanje uloge pčela kao oprašivača. Kao i kreiranje potpora i metodologije potpora, označavanje podrijetla meda i kontrola uvoznih patvorin. Među dosadašnjim zahtjevima i davanje u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Odnosno izjednačavanja statusa pčelara sa stočarima. Također uvođenje određenog broja košnica po hektaru livade kako bi se osigurao veći broj livada za livadni med kao i travnatih površina za oprašivače odnosno pčele. Istaknuto je kako se HPK snažno zalaže za korištenje zajedničkih sredstava te za bolju suradnje ratara i stočara.
