Opće odredbe donose opširnije tumačenje pojmova korištenih u pravilniku. U poglavlju o smještaju pčelinjaka dane su preciznije mjere kod postavljanja stacionarnog pčelinjaka u odnosu na Pravilnik iz 1998. godine, koji je prestao vrijediti. Novost je uvođenje poglavlja o katastru pčelinje paše, pašnom redu, povjereniku i korisniku pašnog reda te evidenciji pčelara i pčelinjaka koja skraćeno glase:
Katastar pčelinje paše
Pčelinja paša u Republici Hrvatskoj (RH) daje se na gospodarenje pčelarskim udrugama preko Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS), a dostupna je svim zainteresiranim pčelarima. Katastar određuje osnovni medonosni potencijal pojedinih vrsta pčelinje paše za područje svih općina u RH i obvezna je osnova za pripremanje i izvedbu pašnog reda na području pojedine općine ili više općina. Katastar sadrži: alfanumeričku bazu podataka te digitalnu i analognu kartu koje sadrže ucrtane državne granice RH, granice županija, gradova i općina. Na kartama su ucrtani svi pčelinjaci koji su označeni simbolom, te predstavljaju samostalni objekt. Unutar oznake simbola nalaze se šifre pod kojima se pohranjuju podaci o zemljopisnom položaju svakog pčelinjaka, podaci o pčelaru, te povjereniku pašnog reda. Katastar uspostavljaju i vode pčelarske udruge prema mjestu djelovanja, te HPS koji objedinjava podatke u Katastru za područje cijele RH. Najkasnije do 31. ožujka svake godine HPS dužan je ažurirati Katastar. Katastrom se, glede pašnih resursa, određuje: vremenski pojava medenja, površina pašnog izvora (medonosnog bilja) u hektarima i procijenjeni relativni udio medonosnog bilja u ukupnom biljnom sastavu na području pasišta, te predvidljivost pčelinje paše. Broj pčelinjih zajednica po hektaru pašnog izvora (medonosnog bilja) kod predvidljivih paša može odstupati najviše za 30% od vrijednosti preporučenog broja pčelinjih zajednica po hektaru, s obzirom na promjenjive razmjere medenja na pojedinim područjima u RH.
Pašni red
Pašni red utvrđuje način gospodarenja pčelinjim pašama na području koje zemljopisno pokriva pojedina pčelarska udruga. Pašnim redom se određuje: povjerenik pašnog reda, veličina pasišta, preporučena gustoća pčelinjih zajednica s obzirom na količinu i vrstu paše, raspored stacionarnih pčelinjaka i raspored nezauzetih stajališta, koja su određena za privremeno dovoženje pčelinjih zajednica na pašu, način dodjeljivanja stajališta, način uređenja i označavanja stajališta, vrijeme dovoženja pčelinjih zajednica na pčelinju pašu, vrijeme odvoženja pčelinjih zajednica sa pčelinje paše ovisno o medenju, postupak kad pčelar mora odseliti pčelinje zajednice sa stajališta, način izračuna troškova koji nastaju pri rasporedu pčelinjih zajednica, te način plaćanja. Pašni red utvrđuje pčelarska udruga, a potvrđuje HPS. On mora biti usklađen s katastrom.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBolesti borovnica i brusnica
Sljedeći članakBolesti kupusnjača
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.