Opće odredbe donose opširnije tumačenje pojmova korištenih u pravilniku. U poglavlju o smještaju pčelinjaka dane su preciznije mjere kod postavljanja stacionarnog pčelinjaka u odnosu na Pravilnik iz 1998., koji je prestao vrijediti. Novost je uvođenje poglavlja – katastar pčelinje paše, pašnom redu, povjereniku i korisniku pašnog reda. Također, evidenciji pčelara i pčelinjaka koja skraćeno glase:
Katastar pčelinje paše
Pčelinja paša u RH daje se na gospodarenje pčelarskim udrugama preko Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS). Dostupna je svim zainteresiranim pčelarima. Katastar pčelinje paše određuje osnovni medonosni potencijal pojedinih vrsta pčelinje paše za područje svih općina u RH. Obvezna je osnova za pripremanje i izvedbu pašnog reda na području pojedine općine ili više općina. Katastar sadrži: alfanumeričku bazu podataka te digitalnu i analognu kartu. One sadrže ucrtane državne granice RH, granice županija, gradova i općina.
Na kartama su ucrtani svi pčelinjaci koji su označeni simbolom, te predstavljaju samostalni objekt. Unutar oznake simbola nalaze se šifre pod kojima se pohranjuju podaci o zemljopisnom položaju svakog pčelinjaka, podaci o pčelaru, te povjereniku pašnog reda. Katastar uspostavljaju i vode pčelarske udruge prema mjestu djelovanja, te HPS koji objedinjava podatke u Katastru za područje cijele RH.
Najkasnije do 31. ožujka svake godine HPS dužan je ažurirati Katastar. Katastrom se, glede pašnih resursa, određuje: vremenski pojava medenja, površina pašnog izvora (medonosnog bilja) u hektarima i procijenjeni relativni udio medonosnog bilja u ukupnom biljnom sastavu na području pasišta. Također e predvidljivost pčelinje paše. Broj pčelinjih zajednica po hektaru pašnog izvora (medonosnog bilja) kod predvidljivih paša može odstupati najviše za 30% od vrijednosti preporučenog broja pčelinjih zajednica po hektaru, s obzirom na promjenjive razmjere medenja na pojedinim područjima u RH.
Pašni red
Pašni red utvrđuje način gospodarenja pčelinjim pašama na području koje zemljopisno pokriva pojedina pčelarska udruga. Pašnim redom se određuje: povjerenik pašnog reda, veličina pasišta, preporučena gustoća pčelinjih zajednica s obzirom na količinu i vrstu paše. Također, raspored stacionarnih pčelinjaka i raspored nezauzetih stajališta, koja su određena za privremeno dovoženje pčelinjih zajednica na pašu, način dodjeljivanja stajališta, način uređenja i označavanja stajališta. Nadalje, vrijeme dovoženja pčelinjih zajednica na pčelinju pašu, vrijeme odvoženja pčelinjih zajednica sa pčelinje paše ovisno o medenju, postupak kad pčelar mora odseliti pčelinje zajednice sa stajališta, način izračuna troškova koji nastaju pri rasporedu pčelinjih zajednica, te način plaćanja. Pašni red utvrđuje pčelarska udruga, a potvrđuje HPS. On mora biti usklađen s katastrom.
