Pelud ili cvjetni prah su u stvari biljne muške spolne stanice čiji zadatak je oplodnja ženskih cvjetova. Iz oplođene stanice nastaje sjemenka od koje nastaje plod. Pelud nije izravan proizvod pčela, ali zato što ga one sakupljaju i oblikuju u grudice ubrajamo ga u njihove proizvode. Bez peluda nema života i obnavljanja pčelinje zajednice, on je za pčele u prvom redu izvor bjelančevina. Zatim izvor masti, vitamina i minerala.

Pčelari sakupljaju pelud radi prihranjivanja pčela kad u prirodi nema peludne paše ili je zbog loših vremenskih prilika ne mogu iskoristiti. Dobiveni pelud upotrebljavaju i za vlastitu korist. On je sastavni dio mnogih ljekovitih i dijetetskih proizvoda namijenjenih za ljudsku upotrebu.

Dobivanje peluda

Pelud možemo dobiti na dva načina; sakupljanjem pomoću skidača peluda ili vađenjem iz stanica saća. Svježi pelud dobije se upotrebom skidača ili hvatača. To su posebno konstruirane naprave koje se postavljaju na ulazni otvor košnice ili na prilagođenu podnicu.

Princip skidanja grudica peluda s košarica na pčelinjim nogama sastoji se u tome da ih pri povratku u košnicu natjeramo na prolazak kroz otvore određenog promjera. Provlačenjem kroz njih pčelama ispadaju grudice i padaju u ispod postavljenu ladicu.

Takav svježi pelud sadrži mnogo vode. Da se ne bi upljesnivio i pokvario potrebno ga je prosušiti. Ne smije se sušiti na suncu jer njegove zrake uništavaju vitamine B-kompleksa i provitamin A. Nakon sušenja može se kroz 48 sati staviti u zamrzivač na -18 do -20°C i takav čuvati na 0°C i nekoliko godina, a da mu svojstva ostanu očuvana. Uz to, smrzavanje razgradi vanjsku ovojnicu peludnog zrnca.

Fermentirani pelud dobije se vađenjem peluda kojega su pčele pohranile u stanice saća. Najjednostavnije ga je izvaditi tako da se redovi stanica saća u kojima se nalazi režu i iz takvih traka se vadi uskladišteni pelud. Ovaj način je vrlo spor i preporuča se samo kod manjih količina peluda ili kad imamo staro i nepravilno saće koje nije šteta uništiti. Drugi način je djelotvorniji i za njega se koristi specijalni izvlakač pomoću kojega iz stanica vadimo čisti pelud, a saće ostaje neoštećeno.

Sastav peluda

Pčele sakupljaju pelud s cvjetova biljaka koje daju nektar, a ako ih nema dovoljno tada s biljaka koje oprašuje vjetar. Cvjetni pelud je bogatijeg kemijskog sastava u odnosu na onog s biljaka koje oprašuje vjetar (lijeska, kukuruz). Pelud pojedinih biljaka razlikuje se prema obliku, veličini i boji. Veličina peludnih zrnaca kreće se od 0,012 do 0,050 mm u promjeru. Kod malog broja biljaka (npr. tikve, bundeve) promjer je veći i iznosi od 0,15 do 0,20 mm. Prema boji i vremenu cvatnje biljaka pčelari najčešće određuju podrijetlo peluda.

Osušeni pelud sadrži oko 25 % bjelančevina, 13 % slobodnih aminokiselina, 5 do 10 % masti i 10 do 15 % glukoze i fruktoze. Uz njih sadrži i hormone, vitamine (B-kompleksa, A, C, D, E), minerale, enzime, eterična ulja. Značajan je sadržaj provitamina vitamina A (karotin). Velika vrijednost peluda je u količini važnih mikroelemenata u metabolizmu i održavanju zdravlja. Enzimi su amilaza, invertaza, fosfataza i dijastaza. Izlučuju ih pčele kod nabijanja grudica u stanice saća, a njihovim djelovanjem nakon nekoliko tjedana dolazi do znatne izmjene. Tako se kemijski sastav i hranidbena vrijednost razlikuju kod svježeg peluda i onoga iz saća. Enzimskim djelovanjem smanjuje se količina masti i bjelančevina, a mliječne kiseline i šećera povećava što ovisi o medu koji pčele dodaju za konzerviranje.

Pčela s peludi

Ljekoviti učinak

Kliničkim ispitivanjima potvrđeno je da pelud ima određeni ljekoviti učinak na ljude. Može se uzimati osušen, pomiješan s medom, samljeven u obliku tableta ili kapsula. Osušeni pelud mora se čuvati u hermetički zatvorenim posudama bez prisutnosti svjetla na sobnoj temperaturi. Najčešće se uzima u mješavini s medom što je i najjednostavnije, med čuva njegova svojstva i zajedno se nadopunjuju u ljekovitosti.

S obzirom na to da najčešće potječe s različitih biljaka, ima i višestruku biološku aktivnost. Povoljno djeluje kod anemija povećavajući sadržaj hemoglobina u krvi. Normalizira rad probavnih organa, pomaže kod bolesti jetre i popravlja apetit. Med u kombinaciji s peludom djeluje na metabolizam i probavu, kod gastritisa i drugih bolesti želuca i dvanaesterca. Ovo se pripisuje bogatom sadržaju mikroelemenata.

U kozmetičkim sredstvima pelud se koristi za liječenje kožnih mrlja i akni. Poboljšava napetost kože i daje joj mekoću i glatkoću. Zbog sadržaja esencijalnih aminokiselina može imati i povoljan učinak na opću otpornost organizma te brz oporavak nakon infekcija što je vrlo važno u ovo “korona” vrijeme. Redovita upotreba peluda poboljšat će opće stanje organizma i olakšati svakodnevnu borbu protiv stresa.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje