Obavještavaju se svi zainteresirani za inkluzivnu školu pčelarstva da su upisi u tijeku. Nastava će se održavati na Sveučilišnom kampusu Borongaj, a početak održavanja nastave planira se krajem listopada 2021. godine. Nastava će se održavati u skladu s epidemiološkim pravilima koja vrijede na Sveučilištu u Zagrebu.

Teoretski dio programa se organizira tijekom zimskih mjeseci. U proljeće kad je moguće otvarati košnice, nastava će se preseliti na školski pčelinjak u kampusu. Škola se odvija jednom tjedno u večernjim (od 17 do 20 h) terminima. U školu se pozivaju iskusni i manje iskusni pčelari. Također i osobe koje do sada nemaju pčelarskog iskustva, a željele bi se baviti pčelarstvom ili one koji se žele upoznati s pčelama. Posebno treba istaknuti da je škola prilagođena i osobama s invaliditetom kojima je prilagođen pristup dvorani i pčelinjaku.

Zanimljiv teoretski, ali i praktični dio

Pčelarska škola obrađuje osnovno znanje sistematike pčela, anatomije, biologije, fiziologije pčela i pčelinje zajednice. Obrađuju se tehnologije pčelarenja, proizvodnja, kvaliteta, obrada i skladištenje pčelinjih proizvoda (med, pelud, propolis, vosak, matična mliječ i pčelinji otrov). Obuhvaćene su solitarne pčele, njihova važnost i uloga u oprašivanju te ekološko pčelarenje i zakonska regulativa. Bolesti pčela te njihovo prepoznavanje i suzbijanje je važan dio obuke u pčelarskoj školi.

Praktična nastava se provodi na pčelinjaku. Pčelarsku školu organiziraju pčelarske udruge Pčelinjak, Propolis, Ulište, Udruga za promicanje istih mogućnosti (UPIM), a u suradnji sa Srednjom školom Bedekovčina, Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i Fakultetom prometnih znanosti.

Pčelinjak je smješten na poligonu za biološke pokuse Sveučilišnog kampusa Borongaj. Polaznici koji nemaju svoje pčele mogu zadužiti košnicu za koju se brinu (uz pomoć pčelara i nastavnika) cijelu godinu kako bi savladali osnovne vještine rada s pčelama, specifične za dio godine. Pčelinjak je prilagođen za inkluzivni rad osobama s invaliditetom u suradnji s profesorima s Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta. Z

a uvjerenje o osposobljenosti za zvanje pčelar potrebno je pohađati školu i položiti ispit (propisani oblik Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta te Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih).

Za sve dodatne informacije javite se na adresu: nikola.kezic@gmail.com ili na broj 098 316 469 te predsjednik@pcelinjak.hr ili na broj 098 1870 178.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPočinje jesenska akcija oralne vakcinacije lisica
Sljedeći članakSačuvajmo stare sorte Cernik 2021
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.