Mnogi čimbenici mogu utjecati na kvalitetu jednodnevne peradi, a jedan od njih je i kvaliteta rasplodnih jaja. Vrlo je bitno razumjeti kako rasplodno jaje zaštititi od kontaminacije. Taj proces započinje već tijekom razvoja jajeta u reproduktivnom traktu ženke te zatim nakon nesenja do smještaja u inkubator.
Kontaminacija rasplodnih jaja kod peradi može započeti već u samoj nesilici jer se u njoj mogu naći mnogi patogeni mikroorganizmi (salmonele, mikoplazmoze i sl.) koji se mogu vertikalno prenijeti do jajovoda i tu kontaminirati žutanjak i bjelanjak. Patogeni organizmi mogu kontaminirati jaje prilikom samog nesenja pri prolasku kroz kloaku gdje jaje može doći u kontakt s fecesom. Kontaminacija jaja nije ograničena samo na ženke već i mužjaci mogu prenijeti patogene mikroorganizme spermom tijekom kopulacije. Zbog svega toga biosigurnost i vakcinacija igraju ključnu ulogu u prevenciji kontaminacije rasplodnih jaja tijekom njihova stvaranja.
Zašto je ključna kutikula?
Kutikula je gusta viskozna tekućina koja se nalazi na površini ljuske jajeta. Započinje se stvarati tijekom zadnja dva sata formiranju ljuske jajeta, a sačinjena je uglavnom iz glikoproteina koji štite jaje od prodora bakterija. Na njezino stvaranje utječu mnogi čimbenici. Između ostalog i opskrbljenost kalcijem te stresori iz okoline u kojoj se kokoši nalaze (glodavci, insekti, neadekvatni hranidbeni prostor i sl.). U potpunosti sazrijeva tek oko šest sati nakon nesenja. Suha kutikula je fizička barijera koja ima antimikrobna svojstva. Proces sušenja kutikule počinje pod djelovanjem razlike u temperaturi i relativnoj vlažnosti između tijela nesilice i vanjskog okoliša. Ako je relativna vlažnost zraka u okolišu visoka ili je prostirka u gnijezdu vlažna, proces sušenja kutikule će biti odgođen. Time se povećava rizik od kontaminacije. Održavanje higijene u gnijezdu koje uključuje redovitu zamjenu prostirke smanjuje rizik od bakterijske kontaminacije jaja.
Kad obaviti dezinfekciju?
Fumigacija ili dezinfekcija rasplodnih jaja na farmi treba biti primijenjena čim je prije moguće kako bi se spriječilo ulazak bakterija prije nego se kutikula potpuno osuši. Ako to nije moguće na farmi, onda proces dezinfekcije treba biti proveden čim prije kad jaja stignu u valionicu. Jaja treba tretirati s kemijskim sredstvima koja imaju antibakterijsko djelovanje. Grebanje, trljanje ili pranje ljuske jajeta može oštetiti kutikulu i ukloniti fizičku i antibakterijsku barijeru. Nakon što budu snesena, jaja doživljavaju dva znatna smanjenja temperature. Prije/nakon nesenja s 41°C na 20-30°C te gnijezdo/soba za skladištenje jaja s 20-30°C na 15-20°C. Ta smanjenja temperature stvaraju unutarnji usisni tlak na kutikuli koji može povući bakterije u pore na ljusci.
Tradicionalno se fumigacija provodi formaldehidskim parama, no u nekim zemljama nije dozvoljena radi njenog utjecaja na zdravlje ljudi. Ako se provodi dezinfekcija sprej metodom ili raspršivanjem dezinficijensa, tad se te radnje radi oštećenja kutikule moraju provesti neposredno prije ulaganja jaja u inkubator. Potrebno je spomenuti da voda koja služi za ovlaživanje rasplodnih jaja tijekom inkubacije također mora biti higijenski ispravna kako tijekom inkubacije ne bi došlo do prodora bakterija u unutrašnjost jaja.
Svi gore navedeni postupci sanitacije rasplodnih jaja su ključni za dobivanje kvalitetne jednodnevne peradi. Sve to može utjecati na njihove kasnije proizvodne pokazatelje.
