Maslačak (Taraxacum officinale) u mnogim dijelovima svijeta formira na livadama tako velike sastojine da se smatra dosadnim korovom. Zapravo se od davnina se predstavlja kao pravi dragulj među ljekovitim biljem. I danas brojna narodna imena: radič, regmet, regrat, gorko zelje, mlečec, divlji radič, lampica i talijanska salata, pokazuju snažan utjecaj maslačka na prehranu ljudi i hranidbu životinja.

On se tradicionalno koristi kod želučanih, crijevnih i probavnih tegoba, funkcionalnih poremećaja jetre i žućnog mjehura, kožnih bolesti, gihta i dijabetesa. Nedavno se istraživanje liječenja raka bavilo i upotrebom ekstrakta maslačka. To je vitalna biljka koja spada u porodicu glavočika Compositae (Chichoriaceae). Raširena je na sjevernoj hemisferi i naseljava plodna tla i kamenite terene, a uspijeva na svjetlu i sjenovitim mjestima. Možete je vidjeti i u gradovima, gdje koristi najmanje pukotine na asfaltu i između kamenih ploča kako bi pustila snažan korijen i učvrstila se u tlu. Raste od morske obale do pretplaninskog područja, a u nas se pojavljuje u sedam vrsta, vanjštinom vrlo sličnih.

Blagotvoran učinak na probavu peradi

Svi dijelovi biljke su gorkog okusa i sadrže obilje bijelog mliječnog soka koji istječe kad maslačak režemo. Baš u tom soku ima najviše ljekovitih sastojaka (taraksacin i taraksacerin). Gorke tvari u maslačku imaju blagotvorne učinke na probavu peradi. Sadrži i mnogo karotenoida koji osiguravaju bogatu, gotovo narančastu boju žumanjka. Također je bogat vitaminima K1, B2, C i E. Maslačak ima puno kalija, kalcija, željeza i omega-3 masnih kiselina koji su neophodni za regulaciju upalnih procesa i imunološkog sustava.

Kalij je važan za različite metaboličke cikluse i ima velik utjecaj na kosti, mišiće i živce. Kalcij je također vrlo značajan, ne samo za stvaranje ljuske jajeta, nego i za strukturu kostiju rastućih pilića. Visok sadržaj vitamina K1 od posebne je važnosti za sastav krvi i stabilnost kostiju. Usto sadrži i druge minerale u tragovima: magnezij, fosfor, silicij, sumpor, natrij i mangan.

   Posebno dobar za mladu perad

Budući da maslačak potiče apetit i poboljšava performanse, posebno je pogodan u hranidbi mladih životinja. Pogotovo u vruće ljetno doba, važno je da se mlada perad dobro razvija, a u ovom slučaju apetitno bilje pozitivno utječe na rast. Maslačak tada treba nasjeckati i poslužiti samo u malim količinama u hranilici. Ako imate priliku, trebali biste davati male obroke nekoliko puta dnevno kako bi se brzo pojeli, a maslačak se ne bi isušio i kontaminirao izmetom. Kako bi malo dulje ostao svjež, poškropite ga s malo vode. S obzirom da starenjem listovi postaju pregorki, najbolje ih je brati prije cvjetanja biljke.

Listovi maslačka koji raste na sjenovitom mjestu su ukusniji i manje gorki od onih izloženih suncu. Dugačak korijen ima posebno velik broj ljekovitih sastojaka, ponekad čak i više od listova. Hranjivi i ljekoviti sastojci u njemu nisu uvijek isti, nego se sezonski mijenjaju, tijekom njegova razvoja. U proljeće sadrži 18 do 20 % šećera i 1,5 % inulina, dok se u kolovozu sadržaj inulina poveća na oko 40 %. Smatra se da mliječni sok pruža zaštitu protiv gljivica i bakterija.

Maslačak praktički nema masnoće tako da je dobrodošao u hranidbi pomlatka i odrasle peradi u bilo kojoj smjesi s visokim udjelom bjelančevina. Na suhom i sjenovitom mjestu cijelu biljku možete osušiti, samljeti u brašno i koristiti kao dodatak mekoj hrani tijekom zimskih mjeseci. Mnogobrojne vrste ptica, sisavaca i domaćih životinja jedu različite dijelove maslačka. Sjeme s visokim udjelom masti hranjivo je za ptice i male glodavce. Cvjetovi su bogati peludom i pružaju mnogo aminokiselina i vitamina. Osim što je koristan za pčele i druge skupljače nektara, važan je i kao krma biljka na travnjacima. Međutim, udio maslačka ne bi trebao premašivati 15 % po površini. U većim omjerima doživljava se kao korov koji svojim gustim rozetama istiskuje krmne trave i drugo bilje. Ako se redovito kosi ili ga jedu pašne životinje, onda lisna rozeta prianja tik uz tlo i dobro se prilagođava visini košnje.

Maslačak pokazatelj hranjivih sastojaka

Maslačak je pokazatelj hranjivih sastojaka, pa je češći u dobro opskrbljenim tlima. Snažan korijen čini ga manje osjetljivim na sušna razdoblja od ostalih vrijednih krmnih trava. To može biti razlog za brzo širenje u područjima s malo oborina. Ako je tlo intenzivno gnojeno stajskim gnojem onda maslačak, nažalost, ne razvija dovoljno gorkih tvari, nego previše bjelančevina. Različite vrste gorkih tvari odgovorne su za njegove ljekovite učinke.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje