Zanima me što sve trebam poduzeti i kamo otići da bih specificirala da se bavimo voćarstvom? Također me zanima kako propisno prodavati prerađeno voće ( konkretno džemove, likere, čajeve i sokove) – trebaju li neke posebne dozvole za to? Što sve treba sadržavati etiketa pojedinog proizvoda?
Vezano za vaš upit u svezi zakonske regulative za prodaju prerađenog voća u prilogu vam dostavljam brošuru Hrvatske agencije za hranu gdje su navedeni svi uvjeti za rukovanje hranom. Međutim, što se tiče ostalih uvjeta potrebno vam je sl jedeće ukoliko to već niste napravili i to:
– predprostor za istovar sirovina i skladištenje,
– prostor za pripremu i proizvodnju-punionicu marmelada i đemova,
– prostor za skladištenje gotovih proizvoda s temperaturom do + 40 C,
– prostor gdje se proizvodi marmelada mora biti opločen minimalno do 1.80 m visine, kao i pod sa sifonom za odvod otpadnih voda,
– morate imati toplu i hladnu vodu za pranje posuda u kojima kuhate marmeladu, te posebno, mali umivaonik za pranje ruku,
– stolovi na kojima se vrši priprema moraju biti od rosfraja,
– da biste plasirali vaše proizvode morate za svaki proizvod dobiti certifikat o sanitarnoj ispravnosti koji vam izdaje Zavod za javno zdravstvo,
– na svakom proizvodu mora biti istaknuta etiketa sa svim važnim podacima, a to je ime proizvoda, proizvođač, sastav proizvoda, datum pakiranja i rok trajanja.
Također na www.mps.hr, skinite DODATAK I.a (ZAHTJEV ZA UPIS U UPISNIK TRGOVACA VOĆEM I POVRĆEM). Ispunjeno pošaljite na adresu Ministarstva u Zagrebu, kako bi nakon toga poštom dobili rješenje o upisu u navedeni upisnik.
Nakon toga, na www.zdravlje.hr, UPRAVA ZA SANITARNU INSPEKCIJU U ZAGREBU, skinite ZAHTJEV ZA EVINDENTIRANJE OBJEKTA koji ima 2 stranice, ispunite ga, a na zadnjoj stranici pod rubrikom DJELATNOST OBJEKTA* zaokružite slovo AOBJEKT ZA PROIZVODNJU HRANE NEANIMALNOG PODRIJETLA. Također na prvoj stranici pišu PODACI O OBJEKTU gdje treba navesti kućnu adresu, jer po zakonu o OPGu imate pravo proizvoditi vlastite proizvode u stambenom prostoru, osim proizvoda životinjskog podrijetla. Stoga, kada to pošaljete na adresu Ministarstva u Zagrebu, s time da ćete rješenje dobiti poštom za cca 15 dana, i možete početi s proizvodnjom. Ipak, na svakom proizvodu morate imati i deklaraciju ako prodajete izvan kućnog praga, a što je i poželjno. Međutim, što se tiče deklaracije prehrambenih proizvoda njezine bitne elemente kumulativno propisuju Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o hrani (“NN” 117/03., 48/04.). Prema odredbama čl. 52 toga Zakona, deklaracija prehrambenih proizvoda mora sadržavati sljedeće elemente:
– naziv hrane pod kojim se ona prodaje;
– popis sastojaka;
– količina određenih sastojaka ili kategoriju sastojaka;
– neto količinu za zapakiranu hranu;
– rok valjanosti;
– uvjete čuvanja, gdje je to potrebno, odnosno ako mogu utjecati na trajnost hrane,
– naziv i adresu proizvođača ili onoga koji hranu pakira i /ili stavlja na tržište;
– za uvozne proizvode pored naziva i adrese proizvođača i adresu sjedišta uvoznika, te zemlju podrijetla;
– pojedinosti o mjestu podrijetla ako bi propust takvog navođenja mogao krivo navoditi potrošača o pravom podrijetlu;
– uputu za uporabu gdje je to potrebno radi pravilnog korištenja;
– za pića koja sadrže više od 1,2 % vol. alkohola stvarnu jakost alkohola po volumenu.

A. V., mag.iur.

Prethodni članakOduzimanje invalidske mirovine
Sljedeći članakU Bruxellesu potpisana Europska deklaracija o soji i potvrđen Delegirani akt o teranu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.