Mogu li se sadnice kupina i malina dobiti „ožiljavanjem“ reznica? Da li je razmnožavanje reznicama moguće kod svih sorata kupina i malina, koja je duljina reznica i kada ih je najbolje uzeti, kakav treba biti donji a kakav gornji rez, kakav treba biti sastav zemlje, humusa i pijeska u „prporištu“ – mjestu ožiljavanja i koje vrijeme je potrebno da se reznice dobro zakorijene (ojačaju)?


Kupina se može razmnožavati zelenim reznicama u vrijeme aktivnog rasta biljke. Odreže se dio ovogodišnjeg izbojka duljine 15-20 cm. Na vrhu se napravi kosi rez, a na dnu ravan. Važno je da su rezovi iznad pupa na vrhu reznice, a ispod pupa na njezinom dnu. Reznici se uklone svi listovi osim najgornjeg. Poželjno je rabiti hormone za ožiljavanje. Reznica se uprpori u smjesu perlita i treseta ili tlo za cvijeće tako da viri samo 10-tak cm gornjeg dijela reznice s lišćem. Uprporene reznice treba držati na sjenovitom mjestu i redovito održavati vlagu supstrata, a listove orošavati kako se reznica ne bi osušila.

Za desetak dana kreće nova mladica iz pazušca ostavljenog lista, a za to vrijeme bi se na dijelu reznice trebao početi stvarati korijen. Na sličan se način može razmnožavati i malina. Ožiljene reznice se mogu presaditi na stalno mjesto kada dovoljno ojačaju i aklimatiziraju se na uvjete rasta na otvorenom. Obje se vrste mogu razmnožavati i izdancima koji se obilato stvaraju kod odraslih biljaka. Kupina se još razmnožava i vršnim reznicama tako da se dio mladice neposredno ispod vrha ukopa u tlo koje treba stalno održavati vlažnim. Vrh reznice treba biti iznad površine tla. Kada se razvije dovoljno korijenja i biljka ojača, odreže se od matične biljke i posadi na stalno mjesto.

Prethodni članakU Mađarskoj održan prvi međunarodni Doručak s hrvatskih farmi
Sljedeći članakDo proizvoda s nacionalnom ili EU oznakom od sada uz pomoć sredstava Programa ruralnog razvoja
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.