Kako prilikom destilacije rakije mogu izdvojiti štetne alkohole?


U tijeku alkoholnog vrenja (fermentacije), pretvorbom šećera stvaraju se alkoholi, njih više: (etilni, glicerol, 2,3 butandiol, viši alkoholi nastali pretvorbom aminokiselina, zatim metilni ili metanol koji nije produkt alkoholnog vrenja, već cijepanja pektina). Svi su alkoholi štetni za ljudsko zdravlje, no njihov sadržaj u vinu nije velik, a posebno viših i metilnog alkohola. Zato svako alkoholno piće valja konzumirati s mjerom prema ustroju svakog čovjeka-pojedinca.

Obično neupućeni, kada se povede razgovor o alkoholima, metilnom alkoholu pridaju veliko značenje, kao sastojku vina, rakija i destilata.
Istina je da je on jedan od sastojaka tih proizvoda, ali u miligramima na litru, što je regulirano zakonskim aktom (Pravilnikom). Metilni alkohol izdvaja se uglavnom u prvom toku, pa ga tada treba otkloniti, radi njegove otrovnosti.

Prethodni članakKako napraviti medovaču?
Sljedeći članakDruga konferencija o dobroj ekonomiji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.