U koje se sve svrhe mogu upotrijebiti plodovi drobnice?


Plodovi drobnice ili divlje kruške užitni su svježi, sušeni ili prerađeni. U narodnoj medicini, listovi i kora djeluju antiseptički dok plodovi imaju blagotvoran učinak na sluznicu crijeva. Drobnica je poznata medonosna vrsta koja daje aromatičan med. Svježi plodovi sadrže u prosjeku oko 24% vode, 3-13% šećera, 0,2% uglavnom jabučne kiseline, 0,4% bjelančevine, 0,3% masti, 3,5% pektina, 2,5% neprobavljivih tvari, vitamin A i C, te minerale: kalij, fosfor, magnezij i spojeve kalcija. U ljudskoj prehrani koristi se zreli plod, za rakiju, marmeladu, džemove. Plodovi predstavljaju izvrsnu hranu za jelensku, srneću i crnu divljač, a pogodni su i za destiliranje. U hranidbi medvjeda plod divlje kruške sudjeluje do 20%, a jedno prosječno stablo (s volumenom krošnje od 25 m3) daje oko 50 kg svježih plodova. Na 1000 ha lovno produktivne površine medvjeda treba biti oko 50 prosječno razvijenih stabala divlje kruške.

Prethodni članakKako se dobiva mini povrće?
Sljedeći članakRok za dostavu računa i certifikata za genetski nemodificiranu soju – 31. prosinca 2015.
izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić
Docent na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica, pošumljavanje, arborikultura i rasadnička proizvodnja ukrasnoga bilja. iIv.prof.sc. Damir Drvodelić, dipl. inž. šum. rođen je u Zagrebu 08.06.1974. godine. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu, smjer elektroenergetika, završio je u Velikoj Gorici. Nakon mature 1993. godine upisuje studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je u prosincu 1999. godine na kolegiju Zaštita prirode sa temom «Ekološki i prostorni značaj Turopoljskog luga». Od 15. ožujka 2002. godine zaposlen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma kao znanstveni novak. Godine 2010. obranio je disertaciju pod naslovom „Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L.“ U okviru nastavnih aktivnosti sudjeluje u izvođenju vježbi i terenske nastave iz kolegija Osnivanje šuma, Uzgajanje šuma posebne namjene, Njega i održavanje arborikultura, Arborikultura i Rasadnička proizvodnja ukrasnog drveća. Objavio je samostalno ili kao suautor tridesetak znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovao na brojnim znanstveno-stručnim skupovima i radionicama u zemlji i inozemstvu. Autor je sveučilišne znanstvene monografije „Oskoruša: važnost, uporaba i uzgoj“ te tri poglavlja u knjigama. Bio je voditelj jednog domaćeg znanstvenog projekta i suradnik na brojnim domaćim znanstvenim projektima. Član je Hrvatskog šumarskog društva, ogranka Zagreb, Međunarodne organizacije za ispitivanje sjemena (ISTA) i Hrvatske udruge za arborikulturu (HUA).