Planiram probno posaditi aroniju; zanima me isplativost uzgoja te biljke i mogućnost plasmana u Hrvatskoj i u EU?
Isplativost proizvodnje aronije možete izračunati uvrštavanjem svojih podataka u tablicu prikazanu u članku (vidi broj 17/2013) (nije navedena površina na kojoj bi se nasad podigao, dostupna radna snaga i sl.). U članku je proračun napravljen za površinu od 1 ha. Druge godine nakon sadnje prinos je skoro 1 kg/grmu, a već treće godine ide na 4-6 kg/grmu. Berba može biti ručno ili na većim površinama mehanizirano (razlika u kalkulaciji jer su različiti troškovi). Aronija se može plasirati na tržište u svježem stanju, u prahu, sušena, sok,… O tome ovisi cijena, ali i troškovi koji se moraju uzeti u obzir kod sušenja ili prerade u sok, prah itd. Potražnja raste u EU. Prema podacima Poljskog Ministarstva poljoprivrede u Poljskoj je 2004. godine bilo 4.500 ha pod aronijom i u idućoj godini su povećali površine na 5.000 ha, a samo jedna kompanija je prodala 40.000 tona soka od aronije. Povećao se broj tvrtki koje koriste aroniju u EU; kad su tek krenule 2 tvrtke 1997. godine do 108 koliko ih je registrirano 2007. godine. U Hrvatskoj već postoji plantažni uzgoj, pa iz njihovog iskustva prenosim mogućnosti za plasman: velikim tvrtkama kao npr. Zvečevo ili Podravka (isključivo u smrznutom stanju), svježe plodove otkupljuje i tvrtka Agrofructus d.o.o.
dr. sc. Branka ŠAKIĆ BOBIĆ
