Više godina imam na oranici problem s gavezom. Prošle godine kada sam sijao kukuruz koristio sam Lumax, i prskao korov kada je imao otrpilike 5 listova. Gavez je požutio, ali se kasnije oporavio. Ove godine neću ništa sijati, ali molim za savjet koja visina gaveza mora biti da ga se uspješno uništi i čime, te koliko sredstva i vode moram utrošiti za parcelu od 3.000 m2. Koliko puta u sezoni smijem tretirati kemijskim sredstvom protiv gaveza?

Gavez (Symphytum officinale), višegodišnji je širokolisni korov. Višegodišnji korovi imaju sposobnost, osim sjemenom, razmnožavati se i podzemnim vegetativnim organima. Upravo zbog toga i postoji problem kod njihovog suzbijanja. Lumaxom ili drugim pripravicma, s većim ili manjim uspjehom, bit će suzbijene samo one jedinke na njivi koje su zatečene u vrijeme prskanja. Zbog toga što ih zemljišni herbicidi uglavnom ne suzbijaju, iz podzemnih vegetativnih organa, nakon prskanja nesmetano niču nove jedinke gaveza. Što se tiče suzbijanja, upravo su uvjeti koje čitatelj navodi (njiva bez usjeva) odgovarajući za uspješno suzbijanje gaveza.

Sve višegodišnje korove izvrsno suzbijaju pripravci na osnovi totalnog herbicida glifosata (u Hrvatskoj je registrirano 22 pripravka). Uvjeti za dobar učinak su intenzivan rast korova i dovoljno razvijena nadzemna masa gaveza (i ostalih korova na njivi) koja će usvojiti škropivo s herbicidom. S obzirom da iz tla niču s različitih dubina, u vrijeme tretiranja će biti različitih visina. Stoga je važno ne žuriti s prskanjem, neka nikne što veći broj jedinki, sa što većom nadzemnom masom. Nakon primjene, treba 2-3 tjedna pričekati da se herbicid rasporedi po biljci, odnosno da obavi herbicidni učinak.

Nakon toga je potrebno obraditi tlo čime se potiče nicanje novih jedinki. Nakon procjene o potrebi (ako je nikao velik broj novih korova), može se obaviti drugo prskanje na opisani način. Zbog boljeg učinka, drugo prskanje treba obaviti krajem ljeta ili početkom jeseni. Što se tiče dozacije pripravaka, ovisna je o količini vode koja se troši po jedinici površine. S manjom količinom vode (100-200 l/ha) i dodatkom pomoćnog sredstva (okvašivača i/ili ulja), propisane dozacije se mogu znatno umanjiti. Detaljne upute o dozaciji i primjeni čitatelj će naći u priloženom uputstvu.

doc.dr.sc. Klara BARIĆ

Prethodni članakKrenula isplata 19,7 milijuna kuna proizvođačima mlijeka
Sljedeći članakMinistar Tolušić potpisao ugovore vrijedne 13 milijuna kuna s poljoprivrednim školama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.