Čula sam da se u ocat mogu dodati i neke biljke koje mu daju posebnu pikantnost. Konkretno me zanima ocat s češnjakom i pelinom.


Ocat s češnjakom
Ovaj je ocat često potreban u kućanstvu. Treba ga pripraviti tako da nema previše intenzivan miris. Miris češnjaka ne smije nadvladati aromu octa, u tom slučaju smanjuje se mogućnost svestrane primjene.


Sastojci:
– 1 l svijetloga vinskog octa,
– 5-10 režnjeva češnjaka.

Češnjeve treba očistiti od čvrstog omotača i blago zdrobiti. Za to mogu poslužiti i kliješta za tiještenje češnjeva. Vrijeme maceracije ovisi o aromatskoj snazi češnjaka i potrebi intenziteta arome. Potrebno je češće provjeravanje kakvoće proizvoda. Po završenom postupku profiltrirati i staviti u boce.

Ocat s pelinom
Sastojci:
– 1 l bijeloga vinskog octa,
– 50-100 g svježih listova pelina.

Pelin ostaviti u octu oko 4 tjedna. Ocijediti, puniti u boce koje se vidljivo označe naljepnicom “Pelin ocat” i spremiti na tamno mjesto. Ovaj lijepo obojen, ali pelinski gorak ocat koristi se u pripravljanju sredozemnih jela. Vrlo male količine dodaju se u umake, preljeve (od rajčica, tartara) i specijalna jela.

Prethodni članakSupružničko doživotno uzdržavanje
Sljedeći članakPosljednje pripreme okućnice za zimski san
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.