U Međimurju se bavim uzgojem lješnjaka, a zasadio sam probno i nešto oraha. Trenutno razmišljam da probno posadim i badem, pa ako se pokaže dobrim išao bih u ozbiljniju proizvodnju. Da li mi za ovo područje možete preporučiti sortu badema i gdje ga mogu kupiti?
U Hrvatskoj je uzgoj badema nedovoljno zastupljen. Pretpostavlja se da se uzgaja na ukupnoj površini od oko 1.000 ha, od čega je malo intenzivnih nasada. U uzgoju prevladava mali broj ranocvatućih sorata i tipova, loše gospodarske vrijednosti (tvrde ljuske, niski randman jezgre u plodu, oko 20-30%), i postiže se nizak prirod. Većina sorata koje su trenutno u uzgoju su ranocvatuće, tj. cvatnja započinje u siječnju, kada zbog niskih temperatura nastaju oštećenja, što je ograničavajući čimbenik u njegovoj proizvodnji. Osim cvatnje, kritično je i razdoblje zametanja plodova.
Cvjetovi stradavaju pri temperaturi od -3,0 do -4,5 °C, a plodovi pri -0,5 do -1,5 °C. Stoga, treba odabirati sorte srednje kasnog i kasnog vremena cvatnje da se izbjegnu nepovoljne vremenske prilike u siječnju i veljači, tj. stradavanja od mraza. Cilj trenutnih programa oplemenjivanja i selekcije badema u svijetu je stvaranje kasnocvjetajućih sorata boljih bioloških i gospodarskih svojstava. Sadnice je najsigurnije nabaviti u ovlaštenim rasadnicima, sadni materijal treba biti zdravstveno ispravan, tj. certificirani bezvirusni, te imati uvjerenje o sortnoj čistoći i deklaraciji.
Na Sortnoj listi Republike Hrvatske nalaze se sljedeće sorte badema: francuske a i, ferraduel i ferragnes, američke burbank, nonpareil i texas, ruske aromatički i jaltski, te talijanske fra giulio grande, truoito i tuono. Uglavnom su to novoselekcionirane sorte koje kasnije cvjetaju, a dozrijevaju tijekom 8. i 9. mjeseca. Od navedenih sorata za kontinentalno klimatsko područje preporučuju se sorte aromatički (prianyj), jaltski (jaltinski) i nonpareil. Aromatički je ruska sorta, stabla su osrednje bujnosti, umjerene je rodnosti, cvate kasno. Prosječna masa suhog ploda je oko 2,5 g, randman jezgre je prosječno viši od 60% (po čemu se ubraja u kategoriju sorti mekane ljuske). Jaltski je također ruska sorta, razgranatih stabala, osrednje bujnosti, rađa redovito i obilno, cvate kasno.
Prosječna masa suhog ploda iznosi oko 2 g., randman jezgre prosječno iznosi više od 50% (polumekana ljuska). Nonpareil je sorta iz SAD-a, stabla su bujnog rasta, rađa umjereno, cvate srednje kasno. Prosječna masa suhog ploda je oko 2,1 g, randman jezgre prosječno iznosi više od 65% (mekana ljuska). Jezgra je idealne kvalitete za preradu u konditorskoj industriji. Smatra se jednom od najboljih sorti badema na svijetu. Ruska sorta bumažnoskorlupnyj se također preporuča za kontinentalna područja, ali za okućnice i manje vrtove, ne za intenzivne nasade.
Još neke značajne sorte srednje kasne i kasne cvatnje su cristomorto, fascionello, ferralis, ferrastar, filippo ceo, nikitskij, primorskij, te naše sorte čarski kasni i knez Črnomir. Randman jezgre im uglavnom iznosi više od 40%, po čemu su bolje od sorti koje trenutno prevladavaju u uzgoju kod nas. Većina sorata badema je stranooplodna, pa je u nasadu potrebno posaditi više od jedne sorte, zbog oprašivanja, vodeći računa o međusobnoj kompatibilnosti sorata.