Napravili smo prošle godine jabučni ocat, ali je mutan i gorak. Zašto?


Domaći se ocat češće kvari od industrijskog jer sadrži više ekstrakta, a manje octene kiseline. Ne smije sadržavati tvari koje mijenjaju njegovu karakterističnu aromu i okus, niti štetočine kao što su octena jeguljica, grinje i za ocat karakteristični štetnici. Ako se pojavi zamućenje, ono može biti posljedica netopivih bjelančevina i bakterija, koje se mogu ukloniti filtriranjem, no zamućenje se treba spriječiti već prilikom provođenja octenog vrenja.

Do promjena u boji i zamućenja može doći i ako posuđe u kojem se drži ocat ima metalne dijelove. Tako npr. željezo uzrokuje karakteristične promjene u boji, odnosno tamnjenje octa i zamućenje. Naravno, zamućenje može biti izazvano i djelovanjem bakterija. Da bi se spriječila pojava bakterija, bitno je stvoriti anaerobne uvjete, provesti pasterizaciju, koristiti određena kemijska sredstva ili provesti dobru filtraciju. Moguće je da je došlo do nekih pogrešaka, vjerojatno prilikom samog procesa, ili su jabuke bile loše, ili je posuđe bilo nečisto ili je premalo kiseline, što dovodi do kvarenja.

Prethodni članakKomisija objavila novi program odobravanja nasada vinove loze
Sljedeći članakPlasman bučinih koštica na tržište
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.