Točio sam vino preko pumpe iz inoks bačve u bačvu u autu radi prijevoza iz vinograda kući. Pumpa je povukla vazelinsko ulje i sada mi je sve vino (200 l) izmiješano s uljem. Kako i čime bih odvojio to ulje od vina, jer takvo niti mogu piti ni prodati.


Vazelinsko ulje je gusta tekućina bez boje, okusa i mirisa koja se koristi u prehrambenoj industriji pa tako i u vinarstvu. Ono prvenstveno služi kao protuoksidacijsko sredstvo i čuva vino od oksidacijskih procesa i octikavosti. Vazelinsko ulje se nanosi na površinu vina između stjenke inoks bačve i plutajućeg poklopca i tako štiti tanki prsten od neželjenih oksidacijskih promjena u vinu.

Ako pri nanošenju ulja na površinu vina ili pri pretoku pumpom slučajno dođe do miješanja vazelinskog ulja i vina, potrebno je samo pričekati jedan dan da se sve ulje podigne na površinu vina. Ulje je manje gustoće od vina i kao takvo pluta na površini vina i tvori zaseban sloj (poput pokrivača). S vinom ne reagira. Nakon toga se pažljivo odvoji vino preko donjeg ventila na bačvi. Pritom moramo paziti da ponovno ne povučemo ulje kada dođemo blizu površinskog sloja.

Prethodni članakPrihrana okopavina
Sljedeći članakMamci za ribe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.