Zanima me kako se dobiva krčki sir, koji je postupak i koliko traje?

ODGOVOR

U proizvodnji krčkog sira koristi se mlijeko večernje i jutarnje mužnje. Mlijeko zagrijano na 32°C zgruša se za 30 minuta dodavanjem prirodnog sirila u prahu (prema uputama proizvođača). Gruš se reže sirarskom harfom do veličine zrna graška i suši 30 minuta pri 39°C. Sirno zrno prebacuje se u perforirane kalupe izrađene od nehrđajućeg čelika i ostavlja da se samopreša 6 sati samo ručnim okretanjem kalupa. Potom se sir soli 12 sati uranjanjem u otopinu salamure, nakon čega se sir odnosi u zrionicu. Krčki sir zrije u tradicionalnim zrionicama (konobama) tipičnim za naše otoke. Zrenje krčkog sira varira od 2 do 4 mjeseca. Prosječna temperatura zraka u zrionici je 10-18 °C, a relativna vlažnost zraka od 70-80 %. Tradicionalno, krčki sir se konzumira s poznatim vinom vrbnička žlahtina s otoka Krka.

Prethodni članakSmije li OPG prodavati tuđe proizvode?
Sljedeći članakBodovanje za zakup zemljišta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.