Ovisi u kojm području se nalazi travnjak. Suviše vlažni nizinski travnjaci, a pogotovo oni močvarni, imaju visoke prinose biomase, slabe hranidbene vrijednosti za preživače. Travolike vrste močvarnih travnjaka sadrže silicij dioksid (kvarc) koji može izazvati upalu sluznice probavnog trakta životinje.
Poboljšanja ovih travnjaka su teška, složena i vrlo skupa. Ovakve travnjake treba, nakon regulacije vodnog režima (sustav otvorenih kanala ili drenaža), razorati i koristiti u određenom plodoredu kako bi se razgradio sirovi humus. U protivnom, ako izostanu melioracije, primjena samo mineralnih ili organskih gnojiva. Time se često pokušava promijeniti i poboljšati biljni pokrov, nema učinka. Uklanjanje drveća i grmlja može se izvesti krajem zime: sječom, krčenjem, čupanjem (najčešće pomoću mehanizacije). Sve posječene i povađene dijelove treba ukloniti s travnjaka. Nakon ovih zahvata nastaju veće ili manje rupe u tlu koje treba zatrpati zemljom, poravnati i površinu posijati travama i djetelinama te povaljati.
Na pašnjacima inače treba ostaviti određeni broj drveća radi dobrobiti životinja (hlad). Na travnjacima se poslije zime mogu pojaviti krtičnjaci, manje ili veće neravnine i plješine pod utjecajem prirodnih sila, životinja u tlu i na tlu, pretjeranim gaženjem domaćih životinja, transportnih sredstava i mehanizacije, pogotovo u vlažnom dijelu godine. Na tim površinama dolazi do prorjeđenja sklopa travnjaka i smanjivanja potencijalnog godišnjeg prinosa krme. Otežana je i primjena redovitih agrotehničkih operacija. Manje neravnine se mogu poravnati ručno, a veće mehanizirano (drljače, ravnjači, brane, freze…). Poravnane veće plješine potrebno je zasijati odgovarajućim smjesama trava i djetelina te povaljati zbog sprječavanja erozije, pogotovo na nagnutim terenima. Ako smo uklanjali veće kamenje, grmlje ili drveće, travnjak je na tim mjestima potrebno poravnati i nadosijati, ručno ili strojno.
Ravnanje tla i uklanjanje manjih neravnina te krtičnjaka, može se obaviti i različitim tipovima drljača koje imaju i niz drugih pozitivnih učinaka na tratinu: prozračuje tratinu i razbija slojeve odumrlih biljnih ostataka, čime ih izlaže bržoj razgradnji, potiče busanje trava i gušći sklop tratine, usitnjava i rasprostranjuje zaostalu balegu i izlaže je bržoj razgradnji. Drljanje se ne obavlja po mokrom tlu. Drljače mogu biti klasične klinaste, ali i specijalizirane za travnjake sa zupcima u obliku noža ili pera, odnosno lančaste drljače itd. Pašnjaci izlaze iz zime oslabljeni i iscrpljeni niskim temperaturama, golomrazicama…
Važno je pustiti ih u proljeće da dovoljno narastu i počnu proizvoditi hranjive tvari potrebne za rast i razvoj. Kad biljke dosegnu visinu 10-20 cm (niske trave i mahunarke 10-15 cm, a visoke 15-20 cm) sposobne su u procesu fotosinteze stvoriti dovoljno energije za rast, uz dodatne ugljikohidrate za skladištenje. Prerano i prečesto napasivanje ne dopušta obnavljanje pričuvnih hraniva u korijenu što iscrpljuje i slabi biljku, pa se sporo obnavlja i daje manji prinos.
Naslovna foto: Pixabay
