Kod prerade mlijeka znam da ostaje mlaćenica i sirutka. Kakva je razlika medu njima i kakva im je vrijednost?


Mlaćenica (stepka) zaostaje u proizvodnji maslaca i odlikuje se niskim udjelom masti (<1%), dok s druge strane sadrži sve ostale važne nutrijente kao i mlijeko, uključujući razmjerno visoke količine kalcija (otprilike 150 mg/100mL). Na tržištu se uglavnom nalazi mlaćenica zakiseljena dodatkom bakterija mliječne kiseline, pa osim osvježavajućeg učinka koji je osobito poželjan tijekom ljetnih vrućina, omogućava unos korisnih bakterija i njihovih metabolita poput vitamina B12. Osim toga, zbog male količine mliječne masti, mlaćenica ima nisku energijsku vrijednost koja iznosi prosječno 35-40 kcal/100mL, što ju čini idealnom zamjenom za punomasno mlijeko u djece i mladih s prekomjernom tjelesnom masom.

Osim u napicima, mlaćenica se može koristiti na mnoge načine, primjerice kao zamjena za jogurt, u izradi raznih juha i variva te u izradi deserata. Sirutka nastaje u procesu proizvodnje sira, a bogat je izvor biološki najvrednijih proteina sirutke te laktoze, mineralnih tvari i vitamina B skupine. S druge strane sadrži iznimno male količine mliječne masti pa se također odlikuje niskom energijskom vrijednosti. Na tržištu se uglavnom može naći kisela sirutka koja zbog specifičnog postupka proizvodnje sadrži veće količine kalcija, a osvježavajućeg je okusa. Vrlo cijenjen i hranjiv proizvod je i skuta – sir koji se proizvodi od slatke sirutke.

Foto: Photospin

Prethodni članakNajava proljetnih predavanja udruge Biovrt diljem RH
Sljedeći članakBatat kao namirnica za dijabetičare
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.