Nabavili smo plastični prozirni spremnik za vodu (1000 l) koji ćemo postaviti uz kućicu za alat. Primjetili smo da se u sličnim spremnicima poslije nekog vremena razviju alge. Ako bi se ta voda povremeno klorirala ili da se stavlja izosan, ili kakvo drugo sredstvo protiv algi, kako bi to djelovalo na biljke koje bismo zalijevali tom vodom?
Danas se korištenje kišnice ponovno vraća u svijest ljudi zbog ekoloških razloga i skrbi za okoliš. Takođeri zbog skupljeg korištenja vode iz javnog vodovoda. Nekad se skupljala kišnica za zalijevanje vrtova i korištenje u pranju. Naravno to su bila vremena kad javni vodovod nije bio dostupan svuda i kad se s vodom racionalno postupalo. Za bavljenjem vrtlarstvom i voćarstvom potrebna je voda, bilo skupa voda iz vodovoda ili besplatna skupljena s krova ili poda. Na tržištu postoje profesionalni sustavi za skupljanje kišnice. Oni se mogu priključiti na kućanstvo u vidu zamjene troška pitke vode za ispiranje WC-a, zalijevanje vrta ili za druge namjene.
Tako se trošak kućanstva za utrošenu vodu može i prepoloviti. Osim profesionalnih i industrijskih rješenja često se kišnica skuplja u bačve, palet cisterne, kade itd. U toj varijanti najčešće se dogodi nekoliko situacija. Prva je da se u njima razmnožavaju krilatice (komarci) ili da se u skupljenoj kišnici razvijaju alge. Svima je najveći problem s algama. Naime, u skupljenoj kišnici u kantama i bačvama je najveći problem svjetlo.
U skupljenu kišnicu uz prisustvo svjetla događa se intenzivan i buran rast algi te umnožavanje bioloških supstanci koje troše kisik koji je otopljen u vodi. Rezultat je proces truljenja uz neugodan miris. Također, prije početka skupljanja treba osigurati da su krov i žljebovi čisti i bez ostataka organskog materijala (granja i lišća). Ako se na krovu s kojega se skuplja kišnica zadržavaju ptice preporuča se s vremena na vrijeme krov očistiti od ptičjeg fecesa.
Na ulazu u spremnik u kojem se skuplja kišnica preporuča se postaviti gustu metalnu (pocinčanu ili inox) mrežu. Ona će sprječavati zalijeganje komaraca i ujedno će služiti kao predfilter za krupan organski materijal. Sve spremnike u koje mislimo skupljati kišnicu (u ovom slučaju kontejner od 1000 l) preporuča se obojati neprozirnom bojom u nekoliko slojeva. Zatim ga se preporuča zasjeniti da ne dolazi svjetlost u sakupljenu vodu zbog već spomenutih razloga razvoja algi i biomase.
Kao sredstvo za sterilizaciju preporuča se korištenje Ecocid–S prema uputi proizvođača. Pravilnim korištenjem spriječiti će se stvaranje algi i biomase unutar spremnika. Ispravnom dozom dezinficijensa neće biti štete za uzgajano voće i povrće. Kišnica u sebi ne sadrži otopljene minerale i soli. Svejedno, treba se jednom godišnje isprazniti spremnik od taloga i nećistoća te ga temeljito isprati od taloga te dezinficirati s otopinom Varikna Cekina: voda u omjeru 1 : 10.
