Golobrst predstavlja potpuni gubitak lisne mase uslijed ishrane štetnih organizama, najčešće štetnih kukaca. Kukci defolijatori oštećuju drveće jedući lišće ili iglice, uklanjajući fotosintetsko tkivo koje je ključno za održavanje i rast biljaka. Značajan gubitak lišća ili iglica rezultira gubitkom rasta, povećanom osjetljivošću na napade drugih štetnih kukaca i patogena, a ponekad i smrtnošću stabla. Utjecaj defolijacije na pojedinačna stabla ovisi o nizu čimbenika, a pojedine vrste drveća razlikuju se u svojoj toleranciji na utjecaj defolijatora.
Općenito, vrste tvrdog drva mogu podnijeti ponovljeni gubitak lisne mase tijekom nekoliko godina jer pohranjuju velike zalihe hrane i mogu ponovno prolistati iste godine. Stabla koja su zdrava i snažno rastu općenito će bolje preživjeti defolijaciju od stabala pod stresom. Najvažniji uzročnici golobrsta su leptiri, tj. njihove gusjenice koje imaju veliki hranidbeni potencijal i koje pričinjavaju štetu. Osim što gusjenice štete kultiviranim biljnim vrstama mogu biti i štetne za ljude jer su njihove dlake (toxophore), koje im prekrivaju tijelo, otrovne i mogu uzrokovati alergijske reakcije kod ljudi i stoke ako dođu u kontakt s njima.
Većini vrsta defolijatora svojstvena je masovna, periodična pojava kad su ekološki čimbenici povoljni za njihov razvoj. Iako su to prvenstveno štetnici šumskog drveća, mogu činiti znatne štete i u voćnjacima, a najviše napadaju šljivu, trešnju, višnju, breskvu, marelicu, jabuku i dunju. Većina defolijatora ima jednogodišnji životni ciklus, ali postoje određene varijabilnosti u tome kako kukci prezimljuju. Pojedine vrste prezimljuju u stadiju jaja, dok drugi prezimljuju kao ličinke ili kukuljice. Najvažnije vrste koje uzrokuju golobrst jesu gubar, glogov bijelac, zlatokraj, dudovac, kukavičji suznik, mali mrazovac…
Za većinu štetnika golobrsta svojstveno je da zapredaju grane na kojima se hrane gusjenice. Zimskim pregledom grana, što je uobičajena mjera utvrđivanja visine populacije i prognoze intenziteta napada štetnika u voćnjaku, mogu se uočiti zapredene grane (pr. glogov bijelac) ili jajna legla (pr. kukavičji suznik) koji se mehanički mogu odstraniti i uništiti spaljivanjem pa ciljano suzbijanje pojedinih vrsta štetnika golobrsta u vegetaciji nije potrebno.
Izravno tretiranje u vegetaciji provodi se u početnim, mlađim stadijima razvoja gusjenica (pr. zlatokraj) i u trenutku njihove intenzivne ishrane. U slučaju visokog intenziteta napada i potrebe za izravnim tretiranjem ovih štetnika potreban je multidisciplinaran pristup na većem području uz suradnju svih stručnjaka (agronomi, šumari i sl.). Za izravno suzbijanje većine spomenutih štetnika golobrsta dozvoljena su sredstva iz skupine piretroida, pripravaka na osnovi Bacillus thuringiensis var. kurstaki, inhibitora rasta i razvoja i aktivne tvari azadirahtin. Pri suzbijanju treba provoditi sve preventivne mehaničke mjere kako bi se populacija štetnika održala ispod prag odluke, a pri izboru pripravaka treba koristiti one s povoljnijim ekotoksikološkim značajkama.
