Nekada sam se bavio uzgojem kunića, za kućne potrebe, pa bi to sada ponovno želio. Molim preporuku pasmine da ima najveći radman mesa, što znači da bi želio uzgajati mesnate kuniće. Pitam stoga što sam na internetu naišao na jednu diskusiju gdje navode da belgijski orijaši nemaju previše mesa, obzirom na svoju veličinu.
Kod odabira pasmine kunića treba voditi računa o načinu držanja, hranidbi, kvaliteti smještaja i ostalim mikroklimatskim uvjetima koje treba prilagoditi kako bi životinje mogle maksimalno ispoljiti svoj genetski potencijal, odnosno da bi njihovi proizvodni pokazatelji bili zadovoljavajući za uzgajivača. Kao mesnate pasmine kunića svakako treba navesti novozelandskog bijelog kunića, kalifornijskog kunića, bečkog plavog kunića i činčila kunića. Oni se ubrajaju u srednje teške pasmine kunića čija se težina odraslih grla kreće od 3,5 do 5 kg. Kunići te skupine ranozreli su i sposobni za rasplod u dobi od 4 do 5 mjeseci. Skromni su u pogledu smještaja, hranidbe i ostalih životnih uvjeta. Randman klanja im se kreće od 57 do 59%, što je ovisno o dobi klanja i spolu. Belgijski orijaški kunić ima randman klanja oko 60%, i zajedno sa šarenim orijaškim kunićem i činčila orijaškim kunićem se ubraja u teške pasmine kunića čija se težina odraslih grla kreće preko 5 kg, a najčešća je od 6 – 8 kg. Te se pasmine odlikuju brzim rastom, i mladi su kunići u dobi od 3 mjeseca već spremni za klanje. Zbog kasnozrelosti za rasplod se uzimaju u dobi od 9 do 10 mjeseci. Ti su kunići mirnog temperamenta, ali su vrlo osjetljivi u pogledu hrane, smještaja i njege.

prof.dr.sc. Zlatko JANJEČIĆ

Prethodni članakDa li su otporne sorte jabuka Releika i Rewena GMO?
Sljedeći članakUskoro 20 mil. eura za požarom uništena poljoprivredna gospodarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.