Zainteresiran sam za sadnju lijeske, ali zanima me i muči kakva je mogućnost sadnje na području Like (što se tiče klime, tla i ostalih bitnih faktora)?
Lijeska traži sunčana i duboka ocjedita tla slabo kisele do neutralne reakcije (pH 6,0- 7,0). Veći dio korijena lijeske nalazi se na dubini od 1 m, ali aktivno korijenje može doseći i dubinu od 2-3 metra te stoga zahtijeva dublja tla. Dobro uspijeva i na plićim tlima uz obvezno navodnjavanje. Što se tiče temperatura, dobro podnosi niske temperature, međutim, u vrijeme cvatnje (siječanj, veljača) temperature zraka niže od -9 °C mogu oštetiti plodove. Lika je prilično veliko područje koje je vrlo raznoliko po reljefu, a mogu se naći i različite vrste tla. S obzirom da reljef znatno utječe na klimatološke prilike, pa time i na uvjete uzgoja na mikrolokaciji, vrlo je nezahvalno govoriti o mogućnosti uzgoja lijeske na tako velikom području kao što je Lika. U slučaju planiranja ozbiljnijeg uzgoja lijeske, svakako bi trebalo napraviti agroekološku studiju za željenu mikrolokaciju koja bi obuhvatila i moguća odstupanja u klimatološkim prilikama kao i fizikalno- kemijska svojstva tla.

dr.sc. Goran FRUK

Prethodni članakBosch i Bayer digitaliziraju poljoprivredna gospodarstva
Sljedeći članak15. listopada – rok za predaju dokumentacije za soju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.