Na području Šibenika u kolovozu je došlo do naglog sušenja lovor višnje. Do tada zelena lovor višnja naglo je propala (kroz nekoliko dana), a kad smo povadili one osušene primijetili smo da se i korijen posušio. Koji su mogući uzroci i kako ubuduće sprječiti propadanje?
Mogući su živi i neživi uzroci propadanja lovor višnja, ali i drugih drvenastih i voćnih vrsta koje se uzgajaju uz okućnice. Prema podacima iz literature (Italija) na lovor višnjama nisu opisani neki specifični uzročnici bolesti koji napadaju korijen (uz naknadno brzi razvoj venuća i sušenja), ali je moguća pojava nekih polifagnih gljiva (npr. Armilaria, Verticillium).
Ako su gljivične bolesti napale korijen, neželjene bi se promjene trebale vidjeti prilikom vađenja osušenog stabla i podzemnih biljnih dijelova. Od štetnih organizama životinjskog podrijetla trebalo bi se bojati potkornjaka, u čije se hodnike u stablu naseljavaju gljivice razarači drva, pa takva stabla relativno brzo propadaju sušenjem. Potkornjaci se javljaju u pravilu kad drvenaste vrste pate od nekog šoka (npr. nedostatak vode, ozljede nakon tuče, „asfikcija“ ili previše vode u zoni korijena i sl.).
Napad se prepoznaje po sitnim rupicama (promjera oko 2 mm), smještene često ispod postranih grana. Od neživih uzroka propadanja lovor višnje navodim samo nedostatak vode. No, obzirom da se korijen posušio trebalo bi ipak posumnjati na neku bolest korijena. Svakako bi zaražene biljke trebalo izvaditi (zajedno sa osušenim korijenom). Prema zaprimljenim slikama teško je determinirati patogenog uzročnika.
Moguće je od pripravaka za amatersku primjenu (ne treba imati iskaznicu kod kupnje manjeg pakiranja) koristiti bakarne fungicide širokog spektra djelotvornosti (npr. Bordoška juha Manica ili Cuprablau-Z ili Neoram), te u propisanoj koncentraciji koristiti za zalijevanje susjednih biljaka od onih koje su propale iznenadnim venućem i sušenjem. Također, nove biljke koja će se zamijeniti prazna mjesta korijenom također potopiti ili zalijevati fungicidnom otopinom prilikom sadnje.
