Da li je točno da se uzgojem kunića najbrže dolazi do mesa uz najmanji utrošak hrane?
Iako nije jedini, meso je ipak glavni i najrašireniji proizvod kunića. Razlog leži u tome što kroz potomstvo kunić u jednoj godini može proizvesti više od deset puta svoje vlastite težine. Uz pravilnu i izbalansiranu hranidbu brzo se razvija i već za dva mjeseca može dostići težinu od 2 kg, a za tri mjeseca 3 kg žive vage. Pritom za svaki kilogram prirasta troši 3 kg kvalitetne hrane. Prema takvom izračunu, u iskorištavanju biljne hrane kunići su u znatnoj prednosti ispred goveda i svinja. Meso kunića je biserasto bijele boje, fine građe, bez mirisa i ugodna blagog okusa. Lako je probavljivo, bogato bjelančevinama, a siromašno mastima. Zbog većeg sadržaja lako probavljivih bjelančevina, svrstava se odmah iza mesa pilića brojlera i teletine. Od vitamina sadržava one B-kompleksa, a od mineralnih tvari fosfor i željezo. Zbog svojih dijetetskih svojstava posebno se preporučuje u prehrani djece, trudnica, starijih osoba, sportaša, dijabetičara i rekonvalescenata.

Dr. Kruno Lažec

Prethodni članakKoliko su štetna umjetna sladila?
Sljedeći članakLjekovita svojstva kozjeg mlijeka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.