Kakve su osobine crnog oraha – da li se više cijeni zbog plodova ili drva?
Crni orah (Juglans nigra) potječe iz Sjeverne Amerike gdje prirodno raste u staništima koja obiluju vlagom. Ova vrsta je u Europu unesena u prvoj polovici 17. stoljeća. Glavna uporabna vrijednost crnog oraha je bila u drvnoj industriji jer mu je drvo iznimne kakvoće. Od njega se izrađuju fini komadi namještaja, podovi i drveni dijelovi različitog oružja. Ljuska plodova crnog oraha je izvrstan abraziv, ali se rabi i u kozmetičkoj industriji, proizvodnji filtera za odvajanje ulja od vode itd. Jezgra se sve više cijeni u kulinarstvu gdje se, osim za izradu različitih pekarskih proizvoda, rabi i kao dodatak jelima ili kao sastojak različitih salata. Crni orah je dugovječna voćka koja, uz pravilnu njegu, može davati dobar urod i duže od 50 godina nakon sadnje. U povoljnim uvjetima stablo crnog oraha naraste do visine od 30-40 metara. Kora je sivo-crna i duboko ispucala. Listovi su složeni od više perasto raspoređenih dugačkih i uskih liski. Cvjetovi su jasno podijeljeni na muške i ženske cvjetove koji se nalaze na istom stablu. Muški cvjetovi su rese duge 8-10 cm smještene postrance na jednogodišnjim izbojcima, a ženski cvjetovi se razvijaju u skupinama od dva do pet cvjetova na vrhu bočno smještenih kratkih jednogodišnjih ili višegodišnjih izbojaka. Od sadnje do prvih plodova prođe i do šest godina ako se rabe cijepljene sadnice, a ako se sade sjemenjaci, ulazak u rod je znatno sporiji. Unatoč tome, praksu sadnje crnog oraha s drugim voćkama koje ranije dolaze na rod trebalo bi izbjegavati zbog izlučivanja velike količine alkaloida juglona iz korijena. Na žalost, iskustvo je pokazalo da je nemoguće uzgajati crni orah na način da se iz istog nasada može dobiti i kvalitetan plod i drvo. To je stoga što je za proizvodnju drva potrebno obaviti sadnju na manje razmake kako bismo dobili uspravno i visoko deblo, dok je za proizvodnju plodova potreban širi razmak sadnje kako bi krošnja imala dovoljno prostora i svjetlosti potrebnih za ostvarenje velikog priroda.
Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić