Što je i kako se proizvodi ekspedicijski liker?
Ekspedicijski liker je sirup proizveden otapanjem saharoze (kristalnog šećera) u istom vinu koje smo koristili za proizvodnju pjenušavog vina, uz dodatak vinjaka (konjaka) i vinskog destilata u kojem su macerirane prezrele bobice grožđa i to aromatičnih sorata. Uz šećer vinu se dodaje i limunska kiselina. Priprema ekspedicijskog likera tajna je svake vinarske kuće. U osnovi, ekspedicijski liker priprema se tako da se u jednu litru osnovnog toplog vina otopi 60 dag šećera i 2 – 3 dag limunske kiseline. Kada se vino ohladi dodamo mu 0,5 dcl dobrog konjaka ili vinjaka. Prema količini doziranog ekspedicijskog likera, neki autori pjenušce razvrstavaju:
• suhi pjenušac do 10 g/l eksped. likera
• polusuhi od 10 do 24 g/l eksped. likera
• poluslatki od 20 do 40 g/l eksped. likera
• slatki preko 55 g/l eksped. likera

Mr. M. ZORIČIĆ

Prethodni članakPepeo od bukve i graba
Sljedeći članakKako suzbiti štitaste uši na ukrasnom bilju?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.