Čitala sam o hokaido bundevama i uočila da se razlikuju od naših “domaćih”. U čemu se razlikuju i kakve su njihove osobine?
Hokaido je vrsta bundeve, koja se za razliku od tikvica, konzumira u fiziološkoj zrelosti. Pažnju potrošača privlače svojim zanimljivim oblicima i bojom. Zbog velike količine minerala, vitamina te posebice karotenoida, ovo je povrće sve više cijenjeno u prehrani makrobiotičara. U uzgoju tikvenjača vrlo je važna gnojidba organskim gnojivima, te se preporučuje primijeniti 20-30 t/ha zrelog stajskog gnoja. osim stajnjaka, potrebno je mineralnim gnojivima unijeti u tlo 130 kg N, 60 kg P2Os i 150 kg K2O. Hokaido tikve se najčešće uzgajaju izravnom sjetvom. Prije sjetve potrebno je tlo fino usitniti kako bi se omogućila kvalitetna sjetva i što bolje nicanje. Vegetacija tikve traje oko 120 dana, stoga u agroekološkim uvjetima Imotskog sjetvu treba planirati početkom svibnja. Preporučuje se sjetva u kućice razmaka 150 do 200 cm x 80 do 120 cm, sa 2 sjemenke po kućici (sjetvenom mjestu). U uzgoju tikvi nužnjo je osigurati navodnjavanje. Berba se provodi za suhog vremena, kako bi se onemogućio razvoj bolesti tijekom dužeg čuvanja. Da bi se tikve uspješno skladištile tijekom zimskih mjeseci, prilikom berbe potrebno je ostaviti dio stapke. Sjeme se može nabaviti kod g. Miće Brkanovića (p.p. 81, 44330 Novska).

Sanja FABEK, dipl. ing.

Prethodni članakNewsletter 7/2016
Sljedeći članakGdje nabaviti ekološke sadnice voćaka?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.