Prije proizvodnje i prodaje pasteriziranog mlijeka, zagovarala se njegova potrošnja i u sirovom stanju. Kako se danas gleda na prehranu sirovim mlijekom?
Česte su rasprave o tome predstavlja li sirovo mlijeko značajan rizik za zdravlje ljudi, ali i ugrožava li taj rizik tezu o sirovom mlijeku kao zdravoj hrani. Protivnici smatraju da konzumacija sirovog mlijeka predstavlja rizik zbog bakterijskih otrovanja ljudi (Liseria spp., Escherichia coli O157:H7, Campylobacter spp. i druge), a pobornici da sirovo mlijeko blagotvorno djeluje na zdravlje ljudi (zbog izvornog sastava). Također, vode se rasprave i o tome uništava li pasterizacija neke vrijedne sastojke mlijeka poput bakterija koje sintetiziraju enzim laktazu. Istina o sirovom mlijeku vjerojatno je negdje u sredini. Sirovo mlijeko, bez obzira na kako pažljiv i siguran način proizvedeno, može biti rizično. Sve vodeće američke institucije u sektoru zdravlja i poljoprivrede podržavaju pasterizaciju mlijeka i zabranu prodaje proizvoda koji sadrži sirovo mlijeko.

G. K.

Prethodni članakPoljoprivrednicima trebaju dobro organizirani LAG-ovi- oni su prva karika u lancu povlačenja novca EU fondova
Sljedeći članak15 milijuna kuna za proizvodnju pršuta iz Programa ruralnog razvoja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.