Amaterski se bavim pčelarstvom i lani sam na Hvaru od tamošnjih pčelara čuo za biljku drača (tako je oni nazivaju) koja je vrlo medonosna. Kakva je to biljka – grm – drvo i je li tako medonosna?


Drača je vrlo dobra medonosna biljka koja u kombinaciji s kaduljom daje vrlo ljekovito i nadasve stimulativno sredstvo. A to je doista, dobrim dijelom znanstveno dokazano i potvrđeno s medicinske strane, jer je na ovaj način spravljen med bogat acetilholinom, aktivnom tvari izvrsnom za cirkulaciju, krvožilni sustav i srce. Drača (Paliurus spina-christi) bodljikavi je grm koji može narasti do 3 metra visine. Kod nas raste duž cijele Dalmacije. Ima okruglaste, spiralno raspoređene, cjelovite ili blago pilaste glatke listove, duge 2–4 cm i široke 1,5 cm. Sitni cvjetovi su zlatnožuti, skupljeni u grozdiće u pazušcima listova. Biljka cvate u lipnju, odmah iza kadulje.

Kako su joj cvjetići plitki, izloženi su svakoj vremenskoj promjeni. Ipak, njenom medenju posebno pogoduje vlažno vrijeme bez vjetra. S druge strane, drači kao izrazito medonosnoj biljci itekako škodi suh vjetar i hladno vrijeme. Ima vrlo razvijen korijenov sustav zahvaljujući kome bez većih poteškoća može preživjeti teške i suhe uvjete.

Pojedini pčelari su već uspjeli komercijalizirati dračin med kao sredstvo koje budi ljubavni žar. A dnevni prinosi meda na drači obično se kreću oko 3 kilograma, premda u izvanredno dobrim godinama na drači prinos meda zna biti i mnogo veći.

Prethodni članakNewsletter 12/2015
Sljedeći članakGospina trava – više od antidepresiva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.