Zanimaju me vaše preporuke o korisnosti grahorice i koje uvjete uzgoja treba?
Grahorica je vrlo cijenjena mahunarka i koristi se za visokokvalitetnu hranidbu životinja, a primjenjuje se u svježem obliku, kao sijeno ili kao silaža. Sjeme grahorice koristi se kao komponenta u proizvodnji hrane za životinje. Grahorica se koristi i u zelenoj gnojidbi zbog svoje velike zelene mase. Korijen grahorice je vretenastog oblika i prodire duboko u tlo. Naraste u visinu do 100 cm, ali zbog vrlo tanke stabljike lako poliježe. Stabljika se završava viticom. List je složene građe i na sebi ima posebne male listiće kojih može biti tri do pet pari. Grahorica je uglavnom samooplodna biljka. Njen plod je mahuna unutar koje se nalaze blago spljoštene, okrugle sjemenke smeđe boje. Grahorica najbolje uspijeva na tlima koja su slabo kisela. Voli humusno, ilovasto tlo, a često je možemo vidjeti kao korov na poljima, livadama i uz puteve. U plodoredu se uzgaja poslije različitih kultura. Obrada tla za jaru grahoricu obavlja se identično kao i obrada tla za jare kulture. Kod osnovne obrade, naročito je važno duboko oranje, jer grahorica kao i sve leguminoze, ima korijen koji duboko prodire u tlo, zbog čega je važna duboka obrada i što je moguće ranija. Oranje zemljišta za sjetvu jare grahorice može se obaviti kasnije u jesen. Grahorica pozitivno reagira na kalcij pa se preporuča unošenje ovog elementa u tlo. Količina unešenog kalcija ovisi o kiselosti tla. Gnojidbu mineralnim gnojivima potrebno je obaviti 2-3 tjedna prije sjetve zbog negativnog djelovanja dušika na klicu grahorice. Zbog tanke stabljike sklona je polijeganju pa to otežava rast i žetvu, što u konačnici uzrokuje gubitke. Vrlo rijetko se sije kao sama kultura, pa je često možemo vidjeti u kombinacijama s raži, pšenicom, zobi ili ječmom koji joj služe kao oslonac. Vrlo je otporna na niske temperature te se sije na rano proljeće. U kombinacijama uzgoja najranije se žanje mješavina grahorice i raži, a najkasnije grahorice i zobi. Jara grahorica se sije do polovice ožujka i to u kombinaciji s jarom zobi upravo zbog polijeganja. Sjetvena norma za uzgoj jare grahorice i zobi iznosi 120 kg/ha grahorice i 30 kg/ha zobi. Prvo se sije grahorica, a zatim na redove zob. Sije se vrlo gusto s razmakom 14 do 16 cm i na dubinu 4-6 cm. Nakon sjetve tlo je potrebno povaljati kako bi sjeme došlo u što bolji kontakt s tlom i lakše niknulo. Jare forme grahorice mogu se sijati iza okopavina, što se često primjenjuje u uzgoju jarih formi grahorica. Dobar je predusjev za gotovo sve ratarske biljke i većinu povrtlarskih. Grahorica vrlo brzo nikne i uspješno guši korove, stoga nije nužna aplikacija herbicida. Korijenov sustav grahorice karakterizira prisustvo Rhisobium bakterija (kvržične bakterije) koje imaju sposobnost fiksacije dušika iz zraka i na taj način biljkama osiguravaju dušik koji jedinom dijelom ostaje za sljedeći usjev, popravljaju plodnost i fizičke osobine zemljišta stvarajući dobre preduvjete za uzgoj narednih biljaka.
