Zanima me uzgoj ljutike, ali krupnijih lučica jer lokalna eko populacija je sitnija i želio bih znati gdje se mogu kupiti lučice ljutike za vlastite potrebe?

ODGOVOR

Luk Tropea Rossa Lunga jedna je od najpoznatijih talijanskih sorti, podrijetlom iz južne pokrajine Kalabrija. Razvija veliku izduženu lukovicu s crvenkastoljubičastom pokožicom i čvrstim ružičastim mesom. Lukovica je duga do 12 cm, prosječne mase oko 60 g. Listovi su bujni, tamno zelene boje. Sorta je idealna za svježu potrošnju jer su lukovice blagog i slatkastog okusa, a mogu se koristiti i pečene na roštilju te pirjane. Lukovice nisu namijenjene za dulje čuvanje. Srednje kasna je sorta, dužine vegetacije 90 do 110 dana. Uzgaja se izravnom sjetvom ili iz presadnica. Najbolji rezultati se postižu sjetvom u siječnju u grijanom plasteniku i sadnjom na otvoreno u travnju. Moguća je i sjetva tijekom ožujka i travnja.

U mediteranskom dijelu Hrvatske moguća je i sjetva u jesen za sadnju u siječnju, veljači ili izravno na otvoreno u siječnju, ili veljači uz izravno prekrivanje agrotekstilom. Sjetva se obavlja u redove razmaknute 25 cm. Unutar reda razmak je 1 do 2 cm, a poslije nicanja se prorjeđuje na razmak od 10 cm biljka od biljke. Isti se razmaci koriste i prilikom sadnje presadnica. Biljke su otporne na sušu i niske temperature. Dobro uspijeva na lakšim pjeskovito-ilovastim tlima. Ovisno o roku sjetve, lukovice se vade od lipnja do rujna. Sjeme u Hrvatskoj distribuiraju tvrtke Pšeno d.o.o. i Lokvina d.o.o.

Prethodni članakBez inovacija nema napretka u poljoprivredi
Sljedeći članakZašto raste populacija golubova grivnjaša?
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.