Zanima me nešto više o uzgoju lubenica, kako ih dobiti iz presadnica i kakve uvjete za uzgoj trebaju imati?

ODGOVOR

Lubenica je jednodomna biljka s odvojenim muškim i ženskim cvjetovima na istoj vriježi. Iako biljka ima puno cvjetova nakon oplodnje po biljci se razvijaju 2 do 3 ploda. Za uzgoj lubenica su najprikladnija područja sa sumom srednjih dnevnih temperatura od 3000°C. Iako je optimalna temperatura za klijanje sjemena 30°C, uzgoj je, osim u mediteranskom području Hrvatske i istočnoj Slavoniji, moguć i u ostalim područjima korištenjem presadnica (najbolje cijepljenih) i primjenom materijala za pokrivanje usjeva.

Optimalna temperatura za rast i razvoj iznosi 26-30°C, dok se na temperaturama ispod 15°C rast zaustavlja. Za optimalan rast, cvatnju i zametanje plodova potrebna je dovoljna opskrbljenost tla vodom, koje je potrebno oko 300-400 litara/m2. Vlaga je iznimno važna u vrijeme rasta plodova, a 15-20 dana pred zriobu natapanje se prekida. Iako joj korijen može biti duži i od 2 metra, najveća masa mu se nalazi u sloju od 40-50 cm. Za uzgoj su idealna aluvijalna naplavna i glinasto-pjeskovita tla, pH 5,0-5,5 i s najmanje 2,5 % humusa, pa je neizostavna agrotehnička mjera zaoravanje 30-50 t/ha stajskog gnoja u osnovnoj gnojidbi.

Za dobre prinose potrebno je i 400-500 kg/ha NPK omjera 1:2:1, kao i prihrana KAN-om u dozi od 150-170 kg/ ha u dva ponavljanja. Razmaci sjetve, ovisno o kultivaru, iznose od 1,2-2,5 m između redova i 0,8-1,5 m unutar reda. Ovisno o kultivaru, od nicanja do prve berbe prolazi 70-110 dana. Rani kultivari imaju sitnije plodove (2-4 kg), dok kasniji mogu težiti i 20 kg/plodu. Prosječan prinos lubenice stoga varira od 40-90 t/ha. U Hrvatskoj se lubenica proizvodi na otvorenom, u zaštićenim prostorima i kombinirano.

U zaštićenom prostoru mediteranskog dijela zemlje najisplatljiviji je rano proljetni uzgoj, odmah nakon zimsko-proljetne salate, dok proizvodnja na kontinentu ovisi o sunčanim razdobljima. Naime, lubenici je osim dovoljne količine vode i topline potrebno i 1350 sati sunčeve svjetlosti tijekom vegetacije. U grijanim prostorima berba počinje polovinom travnja, a u negrijanim oko mjesec dana kasnije. U vrijeme cvatnje neophodni su oprašivači (pčele, bumbari). U Hrvatskoj se lubenica i dinja najviše uzgajaju na području Dalmacije, u dolini Neretve, gdje se uzgajaju rane i srednje rane lubenice, izduženog i ovalnog oblika – tip Crimson sweet koje se proizvode na crnoj foliji uz natapanje kap po kap.

Prethodni članakDarovanje i vlasništvo
Sljedeći članakZlatna kiša
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.