Čestica na kojoj sam sagradio kuću i gospodarske zgrade u zemljišnim je knjigama bila upisana na susjeda, iako on nikada nije bio vlasnik te čestice. Stvarni vlasnici su bili moj otac i stric, svaki u 1/2 dijela (stanje u katastru). Moj otac je kod suda napravio darovnicu kojom mi je darovao svoju 1/2 dijela, ali taj ugovor nije proveden u zemljišnim knjigama. Stric mi je prodao svoju 1/2 dijela, ali ni to nismo proveli u zemljišnim knjigama. U zemljišnim knjigama se kao vlasnik upisao moj brat tako što je tužio pokojnog susjeda. Što mogu učiniti da zaštitim svoje vlasništvo?
Da biste zaštitili svoje vlasništvo na navedenoj čestici trebate tužiti brata kao zemljišno-knjižnog vlasnika da vam prizna pravovlasništva na toj čestici. Uz tužbu ćete kao dokaz priložiti kopije darovnog ugovora i kupoprodajnog ugovora te ćete predložiti da sud sasluša svjedoke koji znaju da ste česticu dobili na poklon od oca odnosno da ste dio kupili od strica te da posjed nije nitko osporavao.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakPoljoprivredna mirovina i nositelj OPG-a
Sljedeći članakKoncesionar se ne pridržava novog Zakona o komunalnom otpadu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.