Sa susjedom sam se 2008. g. dogovorio da ću mu sagraditi krovište na garaži, a on će meni dati voćnjak jer nije imao novaca da mi plati rad. Kod dogovora je bila prisutna još jedna osoba. Napravio sam krovište i stupio u posjed voćnjaka u kojem sam posadio 15 voćaka. Voćnjak nisam prenio u zemljišnim knjigama na svoje ime, jer ne glasi na susjeda. Ove godine sam se nešto porječkao sa susjedom, nakon toga mi je rekao da mi je koncesija na voćnjak istekla i da mu vratim voćnjak odnosno da više ne ulazim voćnjak. Koja su moja prava s obzirom da me susjed nikada nije ometao u posjedu?
Važno je da dalje nastavite nesmetano posjedovati voćnjak, zatim bi bilo dobro da pokušate srediti zemljišno-knjižno stanje za voćnjak. Postoji mogućnost da pokrenete u sudu na čijem se području nalazi voćnjak postupak za sređivanje zemljišno-knjižnog stanja. Kao protustranku navest ćete osobu koja je upisana kao vlasnik u zemljišnim knjigama. Svoje ćete vlasništvo dokazati posjedom i saslušanjem osobe koja je bila prisutna kod dogovora sa susjedom o načinu plaćanja garaže. Sud će također saslušati susjeda. Ako susjed ospori u tom postupku vaše vlasništvo sud će vas uputiti u parnicu u kojoj ćete morati dokazati (saslušanjem svjedoka) da ste voćnjak stekli od susjeda kao naknadu za obavljeni rad. Obzirom da od vašeg dogovora nije proteklo više od 5 godina možete od susjeda (ako ne pristane na sređivanje vlasništva na voćnjaku) tražiti da vam plati za rad na izradi krovišta sa zakonskom zateznom kamatom. U tom slučaju trebate mu vratiti posjed na voćnjaku. Predlažem vam da se sa susjedom pokušate dogovoriti jer će sudski postupak koštati vjerojatno više od voćnjaka ili cijene krovišta. Sastavite kod odvjetnika ugovor na temelju kojeg će vaši međusobni odnosi biti uređeni na način da ćete moći u zemljišnim knjigama srediti vlasništvo na voćnjaku, odnosno iz kojeg će biti nedvosmisleno da ste vlasnik voćnjaka. Napominjem da se vlasništvo stječe upisom u zemljišne knjige tako da vas gore opisan postupak svakako očekuje u budućnosti.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakOPG za proizvodnju kolača
Sljedeći članakUgovor potpisan pod prisilom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.