Kako se dokazuje korištenje groba kojim se moja obitelj služi i održava ga od 1918. godine i na koji je 1970. postavila nadgrobni spomenik s natpisom. Groblje je u malom gradu u kojem se nikada nije plaćala naknada za grob, a sada kad je postalo pretijesno, Općina prijeti oduzimanjem starih grobova. U ostavinskoj sam raspravi 1974. godine naslijedila svu imovinu svoje majke u tom gradu, ali se u to vrijeme grob nije smatrao ostavinskim predmetom pa u ostavini nije ni spomenut, a osim ostavinskog rješenja, nemam drugog dokumenta. Imam li pravo tražiti naknadu za uređenje i održavanje groba ako mi Općina oduzme grob?
Zakon o grobljima regulira pravo korištenja grobnih mjesta, a detaljnije odredbe o korištenju i upravljanju grobljima i odlukama su jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave pa je bez uvida u te odredbe, nemoguće dati potpun odgovor na Vaše pitanje. Zakon o grobljima određuje da je oduzimanje grobnog mjesta moguće samo i jedino ako je ono napušteno, što prema zakonu znači da za njega deset godina nije plaćana grobna naknada. Takav napušteni grob uprava groblja može dodijeliti na korištenje, i to nakon 15 godina od posljednjeg ukopa, odnosno nakon 30 godina, ako je riječ o grobnici. No i tada bi prijašnji korisnik mogao raspolagati opremom i uređajima groba (nadgrobna ploča, spomenik, znaci i drugo) pošto plati iznos grobne naknade, a uprava groblja prije dodjele mjesta drugom korisniku mora premjestiti ostatke preminulih iz napuštenog groba u zajedničku grobnicu sagrađenu za to.Stoga, ako je točno da se za korišteno grobno mjesto po odluci grada nije plaćala grobna naknada te da ste uređivali i održavali grob, ne vidim razlog da Vam se oduzme pravo njegova korištenja.

V. L.

Prethodni članakUvoz auta i carinski prekršaj
Sljedeći članakZa podizanje nasada šjiva, navodnjavanje i mehanizaciju isplaćen novac iz IPARD-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.