Sestra i ja imamo jednako pravo na naslijeđeno građevno zemljište, međutim samo želim pitati smijem li od suda tražiti, makar moralno, da se meni dodijeli njezin dio iz sljedećeg razloga: naša pokojna mama je prije desetak godina sporazumno sestri darovala drugo zajedničko zemljište s tim da zajedno s mužem sagradi kuću s dva stana za naše dvije obitelji Ona to nije učinila nego je nakon mamine smrti sve prodaja, a meni nije ništa dala. Dakle, mogu li ja pravno ili makar moralno tražiti od suda da mi dodijeli nekretninu, za koju se sada vodi postupak razdiobe, kao kompenzaciju za prethodno opisano djelo moje sestre. Napominjem da nemam nikakvu dokumentaciju o opisanom slučaju, jer je sve kod sestre.
U slučaju da je u ugovoru o darovanju između pokojne majke i sestre izrijekom naznačena dužnost sestre da izgradi predmetne stanove i ukoliko je naznačeno da ćete vi steći pravo vlasništva nad jednim stanom, onda je u pitanju ugovor o darovanju s nametom i vi možete tražiti ispunjenje tog nameta (odnosno tražiti naknadu štete radi neispunjenja nameta). Vjerojatnije je, međutim, da je riječ o običnom ugovoru o darovanju, u kojem slučaju je vaša sestra sa zemljom mogla raspolagati kako je htjela, bez obzira na eventualni usmeni dogovor s pok. majkom. Ako je kojim slučajem ostavinski postupak još u tijeku, možete zatražiti da se nekretnina koja je darovana sestri uračuna u ostavinu. U tom slučaju sud vam može dodijeliti veći dio ili čak cijelu drugu nekretninu, ovisno o tome koliko je bila vrijedna darovana nekretnina. U sadašnjem postupku za razvrgnuće suvlasničke zajednice, ne možete tražiti da vam sud dodijeli dio nekretnine koji je pravomoćnom odlukom suda u ostavinskom postupku pripao sestri.

N. T.

Prethodni članakKrenule isplate za male poljoprivrednike iz mjere 6.3.1. Programa ruralnog razvoja RH
Sljedeći članak“AGRO Startup” u listopadu na Agronomskom fakultetu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.